Gospodarstvo PLAN EUROPSKE KOMISIJE

Gdje je Hrvatska na energetskoj karti Europe?

Europska komisija usvojila je dokument 'Prioriteti energetske infrastrukture za 2020. i dalje - nacrt za integriranu europsku energetsku mrežu' koji sadrži plan aktivnosti kojima bi se jugozapadnoj Europi osigurala integracija novih kapaciteta, uglavnom iz obnovljivih izvora energije, te njihovo prenošenje do drugih dijelova kontinenta. Utvrđeni su prioriteti povezivanja u opskrbi električnom energijom, plinom i naftom, a u sve tri opskrbe uključena je i Hrvatska

Kad je u pitanju opskrba plinom, za EK je strateški koncept plinskih međuveza Sjever-Jug koje trebaju povezati područje Baltičkog mora (uključujući i Poljsku) s Jadranskim i Egejskim morem te dalje do Crnog mora, obuhvaćajući države članice EU-a, Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku, a možda i Austriju, i Hrvatsku.

Time bi se pružila sveobuhvatna fleksibilnost za cijelu regiju srednjoistočne Europe, stvaranje snažnog i dobro funkcionalnog unutarnjeg tržišta te promicala konkurencija, navodi se u dokumentu Europske komisije. Dugoročno, taj integracijski proces morat će se proširiti i na zemlje koje nisu članice Europske unije, a potpisnice su Ugovora o energetskoj zajednici. Integrirano tržište osigurati će potrebnu sigurnost potražnje te privući dobavljače kako bi na najbolji mogući način iskoristili postojeće i uveli nove infrastrukture, kao što su LNG postrojenja i projekti Južnog koridora. CEE regija će na taj način postati manje ranjiva na rezove u opskrbi iz smjera Rusija/Ukrajina/Bjelorusija.

Kada je u pitanju opskrba električnom energijom, jedan od ključnih novih pravaca opskrbe je razvoj talijanskih veza sa zemljama članicama Energetske zajednice (posebno Crnom Gorom, ali i Albanijom i Hrvatskom) te potom realizacija međupovezivanja Tunis - Italija, širenje međuveze Španjolska - Maroko, jačanje, gdje je potrebno veze Jug-Jug u sjevernoafričkim susjednim zemljama (uključujući i učinkovito upravljanje ovih infrastruktura) te pripremne studije za dodatne međuveze Sjever-Jug koje bi trebalo razviti nakon 2020. godine.

Za razliku od plina i električne energije, transport nafte nije reguliran na taj način. Naftne kompanije su prvenstveno odgovorne za osiguravanje kontinuirane opskrbe. No, ipak postoje neki aspekti, uglavnom vezani uz slobodan pristup naftovodima koji opskrbljuju Europsku uniju, ali se nalaze izvan Europske unije (prvenstveno u Bjelorusiji, Hrvatskoj i Ukrajini), koji se ne mogu riješiti samo putem poslovnih pregovora, već je potrebna i politička pozornost.

Jedan je od ključnih poslova važan za sigurnost opskrbe naftom u Europi i nadogradnja Jadranskog naftovoda (koji povezuje naftni terminal Omišalj na hrvatskoj obali Jadrana s Mađarskom i Slovačkom). Planirano je i stvaranje Paneuropskog naftovoda koji bi povezivao Crnomorsku opskrbu s Prekoalpskim naftovodom s predviđenim kapacitetom između 1,2 milijuna i 1,8 milijuna barela dnevno.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 08.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,225583 5,241307 5,257031
CAD 124 1 5,284723 5,300625 5,316527
CZK 203 1 0,278271 0,279108 0,279945
DKK 208 1 1,010802 1,013844 1,016886
HUF 348 100 2,405390 2,412628 2,419866
JPY 392 100 6,151744 6,170255 6,188766
NOK 578 1 0,835013 0,837526 0,840039
SEK 752 1 0,769298 0,771613 0,773928
CHF 756 1 6,943795 6,964689 6,985583
GBP 826 1 8,834368 8,860951 8,887534
USD 840 1 7,018341 7,039459 7,060577
EUR 978 1 7,518047 7,540669 7,563291
PLN 985 1 1,695928 1,701031 1,706134
=