NAUČIMO OD SUSJEDA

Mađari sagradili 40 toplica uz Dravu

26.08.2010 u 12:32

Bionic
Reading

Osječko i pečuško sveučilište započeli su projekt istraživanja geotermalnih izvora energije u pograničnoj zoni Hrvatske i Mađarske uz rijeku Dravu. Projekt vrijedan gotovo pola milijuna eura financira program IPA Europske unije, a cilj mu je otkriti isplativost iskorištavanja energije podzemlja u Panonskoj nizini

'Nakon Islanda, ovo je područje s najvećim potencijalima geotermalnih izvora na cijelom europskom kontinentu. Istraživanja ćemo usmjeriti na lociranje izvora pogodnih za opskrbu energijom energana u manjim gradovima', rekao je jučer na predstavljanju projekta u Osijeku Norbert Pap, docent na Sveučilištu u Pečuhu.

Pap kaže da osobite mogućnosti postoje u iskorištavanju geotermalne energije za otvaranje toplica. U Mađarskoj je samo uz Dravu posljednjih 20 godina sagrađeno 40 takvih toplica, ali njihovi tehnički standardi slabiji su od onih koje propisuju europske direktive. Zato će projektom istražiti što toplice sve trebaju napraviti da bi se prilagodile strožim europskim propisima.

Najvažniji proizvod projekta, dodaje Pap, bit će baza podataka o svim pronađenim izvorima geotermalne energije. Njihove lokacije bit će ucrtane u GIS karte i objavljene dvojezično.

Nova mađarska vlada postavila je iskorištavanje geotermalne energije kao jedan od prioriteta nove energetske strategije. Mađari planiraju dobiti značajna sredstva za projekte iskorištavanja te energije iz proračuna Europske unije, jer se njima izravno smanjuje lokalna ovisnost o nesigurnom uvoznom plinu iz Rusije, smanjuju troškovi te emisije stakleničkih plinova. Pap je uvjeren da su Mađari učinili to na vrijeme, jer sljedeće godine počinje novo sedmogodišnje financijsko razdoblje EU-a, u kojemu se mora početi predlagati projekte što ranije. 

Dražen Barković, prorektor za znanost i tehnologije Sveučilišta u Osijeku, naglašava da će projekt otvoriti posve nove mogućnosti razvoja lokalnog gospodarstva u području Hrvatske uz Dravu. 'Na Sveučilištu nemamo geološki ili rudarski fakultet, koji se primarno bave takvom tematikom, ali smo odmah prihvatili suradnju i pozvali suradnike iz INA-e i Naftaplina. Osim iskustva i znanja u tom polju, ti stručnjaci posjeduju podatke o geotermalnim izvorima uz naša nalazišta nafte i plina', objasnio je Barković.

Projekt će trajati sljedećih 16 mjeseci, a proračun mu iznosi 424 tisuće eura. Osim dvaju sveučilišta, partneri su mu mađarske županije Somogyi, Baranya i Zala.