OVISNI O NJEMAČKOJ

Slovenija reže plaće i radno vrijeme

21.01.2009 u 08:51

Bionic
Reading

Zaposlenici Elana sa strahom čekaju poštara. Iz tvrtke su naime na 67 adresa radnika već poslali preporučenu poštu s porukom da više nemaju posao, dramatično je u ponedjeljak najavila slovenska televizija Pop TV.

Talijanski proizvođač naočala Carrera Optyl iz pogona u Ormožu do kraja veljače otpušta više od 400 radnika. Za spas tekstilne industrije Mura i njezinih 4000 zaposlenih potrebno je pet milijuna eura, piše Jutarnji list.

Prema prognozama EK, gospodarstvo bi iduće godine umjesto 2,9 posto trebalo rasti samo 0,6 posto, a nezaposlenost sa sadašnjih 4,5 trebala bi se povećati na 5,2 posto

'To treba usporediti s drugim zemljama i onda ćete vidjeti da prognoza za Sloveniju nije tako loša. Komisija ocjenjuje da će manje-više sve stare zemlje EU imati negativnu stopu rasta, s izuzetkom Grčke, ali i ona će imati rast od 0,2 posto. Sve ostale će biti u recesiji', kaže ekonomski analitičar Bečkog instituta za međunarodne odnose Vladimir Gligorov

Slovenski ekonomist i bivši rektor ljubljanskog sveučilišta Jože Mencinger boji se da bi se mogao ostvariti i crni scenarij, prema kojemu bi Slovenija ove godine mogla imati negativan rast, odnosno recesiju.

'Mislim da bi rast mogao biti negativan, ovisno o tome što će se događati u Njemačkoj, posebno u automobilskoj industriji. U tom pogledu mi smo ovisniji o ekonomskoj politici Njemačke nego o domaćoj ekonomskoj politici. Velik je dio industrije vezan izravno uz automobilsku industriju, a to su kod nas neka najbolja poduzeća', kaže Mencinger.

Izvoznici su veliki potres osjetili u studenome. Kako kaže slovenski ministar financija Franc Križanič, “poslodavci su tada reagirali brzo”, skraćivanjem radnog vremena i otkazima.

Kako ne bi stvarale zalihe proizvoda koje ne mogu prodati, mnoge su tvrtke već uvele kraće radno vrijeme. Među njima je Gorenje koje je za svojih 10.000 radnika produljilo praznike, a sada najavljuje uvođenje 36-satnog radnog tjedna, smanjuje plaće za 10 posto i planira tražiti državnu subvenciju za očuvanje radnih mjesta. I Unior iz Zreča kreše radno vrijeme i plaće.

Analitičar dnevnika Finance Karel Lipnik ipak kaže da su u najvećim problemima izvoznici dijelova za autoindustriju.  'Ostali izvoznici, koji imaju vlastite proizvode i izvoze i u istočnu Europu, krizu neće toliko osjetiti'. Dodaje da je sada politički pritisak na vladu zbog krize minimalan.

Prvi paket bio je usmjeren na financijski sektor te su uvedene neograničene državne garancije na pologe građana u bankama te garancije na posuđivanje novca među bankama. No, to zasad nije dalo željene rezultate.

'Banke su u grču, ne mogu odobravati kredite, iako same nisu u problemima. Financiranje privatnog sektora odvija se bez problema, ali problem je financiranje gospodarstva koje je praktično zamrlo. Kratkoročni kredit u vrijednosti iznad deset milijuna eura u Sloveniji se ne može dobiti', kaže Lipnik.

U drugom paketu Slovenija je odlučila 1 posto BDP-a, oko 230 milijuna eura, uložiti u subvencije za tvrtke koje odluče skratiti radno vrijeme. Subvencije od maksimalno 120 eura po radniku mjesečno, tijekom najviše šest mjeseci, trebale bi pomoći tvrtkama u plaćanju doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. No, upravo se ta mjera našla na udaru kritika.