Gospodarstvo HRVATSKI RADNICI NISU LIJENI

Radi se previše i za premalu plaću

Od svih naglasaka iz analize Svjetske banke 'Konvergencija Hrvatske s Europskom unijom' najviše je pozornosti izazvala ocjena da su hrvatski radnici preplaćeni i neproduktivni. Navodi se, među ostalim, kako su plaće u industrijama Slovačke i Mađarske 25 posto niže u odnosu na Hrvatsku iako je produktivnost u tim zemljama veća

Od hrvatskog radnika, nastavlja Svjetska banka, jeftiniji je čak i slovenski iako mu je plaća 30 posto veća od hrvatskog, ali je produktivnost u Sloveniji 45 posto viša do Hrvatske.

Ovim podacima jedan od čelnika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ivan Tomac suprotstavlja prihode koje hrvatski poslodavci u industriji energetike, kemije i nemetala ostvaruju po jednom zaposlenom.

'U energetici se, primjerice, prihod po radniku kreće oko milijun i pol kuna. Neke tvrtke povećale su prihode po zaposlenome i nekoliko puta zadnjih godina. Je li to mala produktivnost?', pita se Tomac.

Kad su u pitanje plaće radnika u industrijskom sektoru, Tomac upozorava kako su radničke plaće u tvrtkama sedam do čak 25 posto manje od isplaćene prosječne plaće u tim tvrtkama. To znači, nastavlja, da masu plaća u tvrtkama bildaju visoka menadžerska primanja.

Direktor Gastro grupe i bivši član Uprave Konzuma Drago Munjiza ocjenjuje kako je dokument Svjetske banke u dijelu koji se odnosi na produktivnost radnika potvrdio tezu o postojanju dvije Hrvatske. Jedna Hrvatska, kaže Munjiza, predstavlja javnu upravu i državne tvrtke, a druga je privatni sektor.

'Nisam nikada radio u državnom sektoru gospodarstva, a pretpostavljam da je stav Svjetske banke kako se tamo radi premalo i uz lošu organizaciju i previsoku cijenu rada. Što se tiče privatnog sektora, tu sam prošao dosta toga i slobodno mogu reći da se radi i previše, i za premalu plaću', ističe Munjiza.

Kad je u pitanju usporedba cijene rada u Hrvatskoj s 15 zemalja koji nam konkuriraju u prerađivačkoj industriji, najskuplji smo, tvrdi predsjednik Udruge industrije pri HUP-u Vladimir Kovačević.

'Neosporno je da su plaće u bruto iznosu u nas veće nego u 15 zemalja koje nam konkuriraju, primjerice, u tekstilnoj i drvnoj industriji. I minimalne plaće, kada ih promatramo u istome odnosu, u nas su najveće. Morate znati da je u radnointenzivnim djelatnostima trošak rada i do 40 posto svih troškova. Druga je stvar što neto plaće našim radnicima ne mogu pokriti troškove života, što nitko ne spori', navodi Kovačević.

Razrađujući tezu o neradnom i preplaćenom radništvu u Hrvatskoj, Svjetska banka upozorava kako takvo stanje potiče sama država, među ostalim i tako što brojnim skupinama omogućuje da bolje žive na socijali nego od rada.

Sve upućuje na to da se izvor svih problema nabrojenih i u studiji Svjetske banke, nalazi u državnoj administraciji, odnosno u političkoj eliti koja njome upravlja bez ikakve ideje i želje da mijenja pogrešno postavljene odnose i navike u zemlji.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 06.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,234587 5,250338 5,266089
CAD 124 1 5,293204 5,309131 5,325058
CZK 203 1 0,278127 0,278964 0,279801
DKK 208 1 1,010313 1,013353 1,016393
HUF 348 100 2,397850 2,405065 2,412280
JPY 392 100 6,171637 6,190208 6,208779
NOK 578 1 0,837950 0,840471 0,842992
SEK 752 1 0,767641 0,769951 0,772261
CHF 756 1 6,957804 6,978740 6,999676
GBP 826 1 8,970899 8,997893 9,024887
USD 840 1 7,054458 7,075685 7,096912
EUR 978 1 7,515820 7,538435 7,561050
PLN 985 1 1,674312 1,679350 1,684388
=