No, poslodavcima to ne bi poskupilo trošak rada jer bi, kako doznaje Novi list, došlo do ozbiljne reforme sadašnjih izdvajanja na plaću.

Reforma je započela smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje, a novim zakonima o zaštiti na radu i zapošljavanju invalida otvorit će se dodatni prostor iz kojeg bi se crpila sredstva za otpremnine, bez dodatnog poskupljenja troška rada.

Istovremeno se vrlo ozbiljno razmišlja o promjeni načina isplate plaće, odnosno uvođenju jedinstvene bruto plaće iz koje bi se podmirivale sve obveze poreza i doprinosa. Jedinstveni bruto, čini se, nužan je za zaokret kojeg u radnom zakonodavstvu zagovara resorno ministarstvo i za što, kako se može čuti, ima podršku u Ministarstvu financija.

Iz današnjeg radničkog bruta, odnosno bruto plaće I, plaća se porez i prirez te ukupno 20 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje u prvom i drugom stupu.

Poslodavac, pak, na bruto II plaća 13 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje, 1,7 posto doprinosa za zapošljavanje te 0,5 posto doprinosa u slučaju ozljede na radu. Uvođenjem jedinstvene bruto plaće, dakle bude li u igri samo bruto II, poslodavac će podmirivati sva propisana davanja pa tako i novo, za otpremnine.

Sadašnja razmišljanja kazuju kako bi doprinos za otpremnine iznosio 1 do 1,5 posto. No, kako će se do toga doći, a da se poslodavcima ne poveća trošak isplate plaća? Doprinos za slučaj ozljede na radu u budućnosti više neće postojati, piše Novi list.

Naime, novim zakonskim rješenjem o zaštiti na radu uvest će se obavezno osiguranje poslodavaca za slučaj ozljeda na radu. Time će potreba za izdvajanjem 0,5 posto doprinosa prestati pa bi se taj iznos sredstava 'preusmjerio' u fond za otpremnine.

Ukupno izdvajanje poraslo bi smanjenjem, primjerice, doprinosa za zapošljavanje za 0,5 posto, sa sadašnjih 1,7 na 1,2 posto.

Prikupljena sredstva od doprinosa za otpremnine preusmjeravala bi se u poseban Fond za koji još nije sigurno hoće li funkcionirati samostalno ili će se naslanjati na neku od postojećih institucija.

Svaki radnik imat će svoj račun koji će ga pratiti tijekom radnog vijeka. Sredstvima s tog računa radnik će raspolagati, pa bi ih, kako se razmišlja, mogao povući ne samo u slučaju da je proglašen tehnološkim viškom, već i ako sam odluči dati otkaz. Ili, sredstva neće dirati do odlaska u mirovinu kada će ih moći povući u cijelosti, ali i odlučiti da mu se isplaćuju kako svojevrstan dodatak mirovini, piše Novi list.