Gospodarstvo ROBNA RAZMJENA

Izvoz zlata popravlja poraznu bilancu

U zemlji u kojoj BDP pada 2,1 posto u drugom tromjesečju nakon niza negativnih rezultata u prethodnim tromjesečjima nije ni čudo da se izvozi manje. Državni zavod za statistiku izračunao je da se od siječnja do srpnja iz Hrvatske izvezlo roba i usluga vrijednih 40,9 milijardi kuna, što je svega 0,1 posto manji iznos od onoga što je ostvareno lani, ali ako se iz ukupne mase izdvoji izvoz zlata, ostaje činjenica da je Hrvatska izvezla milijardu kuna manje nego lani, što minus vuče na 2,5 posto

Zlata smo iz zemlje izvezli oko 800 milijuna kuna, što jer devet puta više nego u prvih sedam mjeseci 2011. Uglavnom se izvozilo u Austriju, pa je izvoz prema toj zemlji skočio za 750 milijuna kuna, na skoro tri milijarde.

Statistika pokazuje da Hrvatska sebi nije otvorila ni nove tržišne niše ni nova tržišta za izvoz. Preko granice šaljemo više hrane i živih životinja, ali s rastom od 17 posto u toj kategoriji stigli smo na manje od četiri milijarde kuna, što je daleko manje od 6,7 milijardi kuna vrijedne hrane i životinja koje uvozimo.

Statistika pokazuje da pojedemo oko 900 milijuna vrijedno meso iz uvoza. Voće i povrće uglavnom nije s domaćih njiva jer se ove godine uvezlo čak 1,3 milijarde kuna vrijednih namirnica. Šećer i med su rijetke namirnice kojih više izvozimo nego uvozimo. Tako je ove godine izvoz šećera i meda skočio za 143,4 posto na skoro 530 milijuna kuna, pa je ostvaren suficit u tom sektoru od 40-ak milijuna kuna.

Velika uvozna stavka je i električna energija. Kupili smo od stranaca 2,28 milijardi kuna struje u sedam mjeseci, odnosno skoro 50 posto više nego lani, a istovremeno smo izvoz povećali za skoro 60 posto. Ipak, to ne znači puno jer je riječ o iznosu koji ne pokriva ni 10 posto uvezene energije. I plina uvozimo tri puta više nego izvozimo, točnije 2,5 milijarde kuna, pa sa sigurnošću možemo reći da smo energetski ovisno u uvozu, naročito kada on u kategoriji plina na godišnjoj razini skoči za 240 posto.

Parfeme i toaletne proizvode iz domaće radinosti uglavnom ne koristimo, draži su nam strani proizvodi. Zato smo i uvezli 1,3 milijarde kuna tih proizvoda u sedam mjeseci godine, a da kriza nije utjecala na higijenski standard dokazuje činjenica da se nije smanjio uvoz ove kategorije proizvoda.

Ne odustaje se ni od mode. Tekstilci su izvezli oko 1,88 milijardi kuna vrijednu odjeću, a 660 milijuna kuna vrijednu obuću, dok se istovremeno uvezlo 2,06 milijardi kuna odjeće i obuće u vrijednosti od 770 milijuna kuna. U tom smo dijelu gotovo postigli pokrivenost uvoza izvozom, što sugerira dobru podlogu za budućnost tekstilne industrije.

Mobiteli, kamere i ostali uređaji za snimanje i telekomunikaciju važni su u Hrvatskoj, što dokazuje i rast uvoza tih proizvoda. U sedam mjeseci trgovci su uvezli skoro dvije milijarde kuna vrijedne mobitele i kamere, što je petina više nego u 2011, a naši proizvođači plasirali su na vanjska tržišta oko 420 milijuna kuna takve robe i time zabilježili rast od 320 posto.

204856,199635,212045,193104

SMANJUJE SE IZVOZ U EU, A POVEĆAVA U CEFTA-i


Glavni dio robne razmjene obavljamo s Europom i zemljama CEFTE. I dok izvoz u najveće partnere pada, uz iznimku Austrije, izvoz u CEFTU je narastao, što pokazuje koliko je bitno zaštitit gospodarstvo u trenutku ulaska u Europsku uniju. Tako smo u EU izvezli 1,2 milijarde kuna manje nego u istom periodu lani, a povećali uvoz za 2,5 milijarde kuna. To je produbilo deficit koji je sada narastao na nevjerojatnih 22 milijarde kuna.

S druge strane, izvoz u CEFTU smo povećali za 10 posto na 8,3 milijarde kuna i sada imamo gotovo dvostruko veći izvoz nego uvoz iz susjednih zemalja.

Aziju i Afriku smo zanemarili, a od zemalja BRIC-a jedino s Rusijom imamo spominjanja vrijedan izvoz. Izvoz u Rusiju tako je skočio 62 posto na 1,4 milijarde kuna, što je za pohvalu, ali i dalje je Rusija u prednosti sa 5,9 milijardi kuna plasiranih u Hrvatsku. U Kinu smo izvezli smiješno malo: tek stotinjak milijuna kuna, dok smo uvezli preko pet milijardi kuna roba.

Ukupno smo u prvih sedam mjeseci uvezli robe vrijedne 72 milijarde kuna, pa je vanjskotrgovinski deficit u prvih sedam mjeseci godine iznosio 31,1 milijardu kuna, a pokrivenost uvoza izvozom svega 56,8 posto.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 08.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,225583 5,241307 5,257031
CAD 124 1 5,284723 5,300625 5,316527
CZK 203 1 0,278271 0,279108 0,279945
DKK 208 1 1,010802 1,013844 1,016886
HUF 348 100 2,405390 2,412628 2,419866
JPY 392 100 6,151744 6,170255 6,188766
NOK 578 1 0,835013 0,837526 0,840039
SEK 752 1 0,769298 0,771613 0,773928
CHF 756 1 6,943795 6,964689 6,985583
GBP 826 1 8,834368 8,860951 8,887534
USD 840 1 7,018341 7,039459 7,060577
EUR 978 1 7,518047 7,540669 7,563291
PLN 985 1 1,695928 1,701031 1,706134
=