Križnim putem do svoje električne energije

Kuću, postrojenje ili skladište pretvoriti u izvor energije za sebe i javni elektroenergetski sustav. Smanjiti račune za struju ili potpuno ih se riješiti, a višak energije prodavati državi. Kuću pretvoriti u elektranu i nakon otplate ulaganja u opremu ostvariti dodatnu zaradu za punjenje kućnog budžeta. Nekada snovi, a današnjom tehnologijom ostvariva mogućnost i u Hrvatskoj - ali uz prilično velike poteškoće

Postaviti, primjerice, fotonaponske ćelije na krov kuće i dobivenom strujom pokrivati vlastite potrebe mnogo je jednostavnije nego višak električne energije predati u elektroenergetsku mrežu HEP-u i na tome zaraditi. Cijena je povlaštena, država tako podupire razvoja sektora obnovljivih izvora energije, ali prethodno treba prevaliti određeni administrativni labirint. Na njegovom kraju dobiva se status povlaštenog proizvođača električne energije.

Potrebno 66 dokumenata i postupaka

Prvi u Hrvatskoj proceduru je prošao Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske udruge za Sunčevu energiju, pokrenuvši tako projekt 'Solarni krov Špansko'. U predavanjima koje održava na brojnim skupovima ističe da je morao ishoditi 66 dokumenata i postupak naziva svojim 'križnim putem'.

Prema Pravilniku o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije može steći proizvođač koji u pojedinačnom proizvodnom objektu istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju, koristi otpad ili obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije na gospodarski primjeren način usklađen sa zaštitom okoliša.

Skraćeno i pojednostavljeno, put se sastoji od ishodovanja ovih dokumenata:

1. Prethodno energetsko odobrenje za izgradnju postrojenja (izdaje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva);
2. Energetsko odobrenje za izgradnju postrojenja (izdaje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva);
3. Ugovor ili predugovor o priključenju na elektroenergetsku mrežu (sklopljen s HEP- Operatorom distribucijskog sustava d.o.o. ili HEP-Operatorom prijenosnog sustava d.o.o.);
4. Prethodno rješenje o statusu povlaštenog proizvođača (izdaje Hrvatska energetska regulatorna agencija- HERA);
5. Rješenje o statusu povlaštenog proizvođača (izdaje HERA nakon što je postrojenje izgrađeno).

U Ministarstvu gospodarstva najavljuju da će se sve za male projekte svesti na tri do četiri koraka vezana uz priključenje na mrežu.

Na okruglom stolu u organizaciji Zbora novinara za okoliš HND-a u Zagrebu početkom veljače Majdandžić je upozorio da stjecanje statusa povlaštenog proizvođača energije iz obnovljivih izvora ne bi smjelo trajati dulje od tri mjeseca, za male i šest mjeseci za velike projekte.

Ivan Čotra iz crikveničke tvrtke Ugo koja prodaje, montira i servisira opremu za korištenje energije sunca i vjetra, potvrđuje da administracija neopravdano koči ovakve projekte.

'Ako želite ispuniti sve zahtjeve, osim inženjera, trebate pravnike, projektante i konzultante. Velike tvrtke nekako uspiju, ali mali ulagači najčešće odustaju', priča Čotra, čija je tvrtka Ugo do sada realizirala dva projekta. U pripremi je nekoliko projekata privatnih ulagača u raznim dijelovima Hrvatske za koje Čotra nije siguran hoće li odustati kada spoznaju što se sve traži za dobivanje željenog statusa povlaštenog proizvođača energije.

Nijemcima prekomplicirano i dugotrajno

Stvari su mnogo jednostavnije u Europi, Italiji, Njemačkoj, gdje se, na primjer, ne moraju provoditi posebne kontrole opreme. 'Radimo sa standardnom certificiranom opremom iz EU-a i ne vidim razloga zašto bi se moralo ponovno utvrđivati prikladnost te opreme', kaže Čotra. Iskustva su upečatljiva i s HEP-om, a razlikuju se ovisno o županiji u kojoj se radi.

'U nekim dijelovima države HEP se kadrovski opremio za suradnju s investitorima s kojima bi trebao surađivati, ali u nekima jednostavno nemaju osobu koja se razumije u ovu tematiku.'

Ni njemačkim biznismenima u Hrvatskoj nije lako. 'Formiranjem zakonskog okvira i pripadajućih podzakonskih akata te donošenjem energetske strategije, Hrvatska je učinila velik korak. Međutim, poznata nam je problematika da je procedura dobivanja dozvola na području OIE dugotrajna i da je to zasigurno jedna od prepreka potencijalnim stranim, ali i domaćim ulagačima. Iskustva iz Njemačke i drugih zemalja članica EU u regiji pokazala su da je stvaranje i uvođenje zakonskog okvira odnosno administrativne procedure bio i tamo dugotrajan proces, koji je RH nažalost tek relativno kasno započela. Nažalost, provođenje administrativne procedure i dalje je komplicirano i dugotrajno', potvrđuje Klaudia Oršanić-Furlan iz Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komora.

U Ministarstvu gospodarstva saznajemo da i država shvaća veličinu problema. 'Izmjene podzakonskog sustava koji regulira stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije su u pripremi te se do sredine godine očekuje njihovo donošenje. Budući da akti još nisu u potpunosti dovršeni, nismo u mogućnosti dati detaljnije pojašnjenje buduće procedure, no za male projekte postupak će se svesti na tri do četiri koraka prvenstveno vezana uz priključenje na mrežu', tportal je izvijestila glasnogovornica tog ministarstva Ana Perica

Udruge kampanjom do konkretnijeg pravilnika

Predsjednica Društva za oblikovanje održivog razvoja Maja Božičević-Vrhovčak smatra da je procedura ne samo složena, nego čak nedovoljno definirana.

'Ni tvrtkama koje ulažu sredstva u postrojenja, koja se u kontekstu obnovljivih izvora energije smatraju velikima, primjerice, vjetroelektrane ili elektrane na bioplin čije snage iznose nekoliko megavata, ovaj postupak nije jednostavan. Ipak, najveće poteškoće u svladavanju procedure imaju upravo mali proizvođači za koje gotovo i ne postoje pojednostavljenja. S obzirom na činjenicu da se radi o pojedinačnim investitorima zainteresiranima za uporabu obnovljivih izvora energije, najčešće u okviru svog vlastitog domaćinstva, za takve je proizvođače potrebno pojednostaviti i olakšati proceduru stjecanja statusa povlaštenog proizvođača i sklapanja ugovora o otkupu električne energije po povlaštenoj cijeni', kaže Božičević-Vrhovčak, doktorica znanosti u području energetike.

CROPIX / Izvor: Cropix / Autor: CROPIX /

Toni Vidan

Na prošlotjednom skupu predstavnici dvadesetak ekoloških udruga u Zagrebu odlučili su prikupiti dokaze o prekompliciranim administrativnim zahtjevima za male ulagače u obnovljive izvore energije i od Ministarstva gospodarstva tražiti izmjene pravilnika.

Ekoudruge zajedno pritišću državu

'Kod nas su stvari dovedene do apsurda. Ljeti u Dalmaciji voda se još uvijek grije u bojlerima na električnu energiju. Tuga i jad', rekao je u svom predavanju na zagrebačkoj radionici Toni Vidan, voditelj energetske sekcije Zelene akcije.

'Pojednostavljenjem procedure povećat će se broj malih instalacija obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj i doprinijeti nacionalnim ciljevima u pogledu udjela obnovljivih izvora u ukupnoj strukturi energenata. Hrvatska, valja napomenuti, kasni za zacrtanim ciljevima. Osim toga, ova mjera smanjit će emisije stakleničkih plinova, doprinijeti očuvanju okoliša, smanjenju uvozne ovisnosti hrvatske energetike, otvaranju novih radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije i ujednačenijem regionalnom razvoju', istaknula je Božičević Vrhovčak.

Ekološke udruge projektom Javno zagovaranje i praćenje politika vezanih za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost u RH, koji podupire Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, traže pojednostavljivanje procedure stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije. U toj inicijativi su Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) iz Zagreba, Eko Liburnia iz Rijeke, Eko-Zadar, Press centar za okoliš iz Osijeka i Zvono uz Kupu iz Zamršja kod Karlovca.