S&P je u srpnju prošle godine poboljšao rejting na 'BBB+/A-2' nakon što je Vijeće EU-a službeno potvrdilo odluku o ulasku Hrvatske u eurozonu. Prognozirali su tada i da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo stabilno rasti u idućim godinama.

U petak potvrdili su važeći rejting i poboljšali izglede, istaknuvši da zahvaljujući stabilnom rastu turizma, koji sve više nadopunjuju ulaganja u proizvodne kapacitete, hrvatski BDP u ovoj godini zaostaje za prosjekom EU-a 27 posto. Prije deset godina zaostajao je 40 posto, napominju.

Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini porasti za 2,5 posto, procjenjuju, dodajući da su još u ožujku prognozirali 1,7-postotni rast aktivnosti.

Bruto realne plaće rasle su u ovoj godini zahvaljujući tijesnom odnosu ponude i potražnje na tržištu rada, pa je osobna potrošnja bila snažnija no što su očekivali.

Traže se radnici

Hrvatska bi trebala bilježiti solidan rast i u srednjoročnoj perspektivi, u prosjeku za 2,6 posto godišnje do kraja 2026., procjenjuju, dodajući da bi ulaganja poduprta financiranjem iz EU-a trebala amortizirati eventualne oscilacije, proizišle iz varijacija u broju turista.

Uspješna provedba programa za oporavak i otpornost mogla bi pak otvoriti prilike za jačanje otpornosti gospodarstva i proizvodnih kapaciteta, a institucionalni napredak omogućiti bolju produktivnost i poslovno okruženje i efikasniji javni sektor i pravosuđe.

Time bi se ubrzalo i približavanje prihoda prosjeku EU-a, ističu u S&P-ju.

Kratkoročni rizici za gospodarstvo proizlaze pak iz pogoršanog raspoloženja potrošača u kontinentalnoj Europi, upozoravaju.

"Hrvatska izvozi gotovo 25 posto robe u Njemačku i Italiju, pa je ranjiva na ekonomske trendove u tim ključnim trgovinskim partnerima."

Ističu i strukturni problem pada broja stanovnika, koji znači i nestašicu radne snage, posebno u građevinskom sektoru i turizmu.

"Procjenujemo da će Hrvatska, da bi podmirila potrebe tržišta rada, morati privući 200 tisuća stranih radnika (što odgovara pet posto stanovništva)."

Među prednostima izdvajaju diversificiranu nabavu energije i goriva u proteklih 18 mjeseci, posebno zahvaljujući terminalu za ukapljeni plin na Krku i "poodmakloj" fazi prijelaza na nabavu nafte morem.

Manji dug

Očekuju da će vlada nastaviti s programom reformi, osigurati značajno financiranje iz EU-a i ustrajati u proračunskoj štedljivosti kako bi postupno "vratila proračunski prostor izgubljen u pandemiji".

Dug opće države trebao bi u ovoj godini iznositi 64,6 posto BDP-a i kliznuti na 62,3 posto u 2024. Do kraja promatranog razdoblja, u 2026., spustit će se ispod 60 posto BDP-a.

Proračunski deficit trebao bi u ovoj godini iznositi "skromnih" 0,7 posto BDP-a zahvaljujući u prvom redu povećanju prihoda od PDV-a i postupnom ukidanju programa potpora iz 2021. koji će zasjeniti stavke potrošnje, poput indeksacije mirovina i socijalnih davanja.

U 2024. deficit će porasti na 1,8 posto, ali će se u iduće dvije godine zadržati ispod razine od dva posto BDP-a, napominju u S&P-ju.

Emigracija dugoročni rizik

Naglašavaju da bi mogli poboljšati izglede za rejting u idućih 12 mjeseci "bude li ekonomska otpornost Hrvatske sačuvana, poduprta produbljivanjem integracije u Europu i ako omogući institucionalna poboljšanja, primjerice u pravosuđu, obrazovanju i poslovnom okruženju.

Dodaju i da bi mogli ponovo izmijeniti izglede iz pozitivnih u stabilne ako se rezultati hrvatskog gospodarstva ne poboljšaju kao što trenutno očekuju, navodeći moguće još teže ekonomske posljedice rusko-ukrajinskog rata u Europi i značajno pogoršanje inflacije.

Upozoravaju i da neto emigracijski trendovi i starenje populacije predstavljaju dugoročni rizik za rast hrvatskog gospodarstva i za javne financije.