Imenovanje novih sudaca Vrhovnog suda spada među najvažnije odluke američkog predsjednika. Kako je mandat suca Vrhovnog suda neograničen, posljedice odluke – toga tko će biti sudac – osjećaju se dugo nakon što je s vlasti otišao predsjednik koji je imenovao suca.

Nakon što je sudac Vrhovnog suda Anthony Kennedy objavio u srijedu da će se umiroviti krajem srpnja počela je nova dramatična politička bitka za njegova nasljednika koja bi mogla omogućiti predsjedniku Donaldu Trumpu da imenuje osobu koja će učvrsti konzervativnu kontrolu nad najvišim sudom u SAD-u.

Odlazak 81-godišnjeg Kennedyja iz Vrhovnog suda nakon više od tri desetljeća rada ima potencijal da radikalno promijeni odnos suda prema pitanjima pobačaja i ranjivim skupinama.

Imenuje li Trump suca koji zastupa poziciju protiv prava na izbor, a što je obećao da će napraviti, slučajevi na kojima se temelji pravo na pobačaj u SAD-u, poput Roe vs. Wade i Planned Parenthood vs. Casey, suočit će se s ozbiljnim izazovima, a u konačnici bi mogli biti i preinačeni već iduće godine. Postoje procjene da bi posljedično čak u 20 američkih saveznih država mogao biti zabranjen pobačaj.

Ulogu Vrhovnog suda u složenom 'sustavu kontrole i ravnoteže' tri glavne grane vlasti definirali su osnivači američke republike krajem 18. stoljeća. Kongres donosi zakone, predsjednikov je zadatak da te zakone primjenjuje, dok ih sudstvo interpretira.

Vrhovni sud ima devet članova. Njegov je glavni zadatak utvrditi jesu li odluke izvršne, zakonodavne, kao i lokalne vlasti u skladu s ustavom Sjedinjenih Država, jesu li ustavne odluke predsjednika države, Kongresa ili organa u saveznim državama. Presude Vrhovnog suda postaju zakon.

Kennedyja je u Vrhovni sud postavio republikanski predsjednik Ronald Regan, a njegov glas je bio ključan kada se odlučivalo o izuzetno važnim pitanjima kao što su pobačaj, građanska prava, prava pripadnika LGBT zajednice, kontrola oružja, financiranje političkih kampanja i biračka prava.

Bez Kennedyja, a do izbora njegova nasljednika, sud će biti podijeljen na četiri liberalna suca, one koje su postavili demokratski predsjednici, i četiri konzervativca, koje su imenovali republikanci.

Presude Vrhovnog suda često iskazuju duh vremena u kojima su bile donesene, objasnila je svojedobno za Glas Amerike Mary Cheh, tada profesorica pravnog fakulteta Sveučilišta George Washington, a kasnije i demokratska političarka iz Washingtona. Tako je sredinom 19. stoljeća Vrhovni sud presudio da se robovima dovedenim iz Afrike ne mogu dati sva prava američkih državljana, a stotinu godina kasnije je odlučio da se državni školski sustav mora rasno integrirati. Godine 1973. Vrhovni je sud presudio da pravo na pobačaj spada u domenu privatnosti pojedinca te je tako pobačaj bio legaliziran.

Zbog toga je vrlo važno tko će postati sudac Vrhovnog suda i hoće li to biti osoba konzervativnije ili liberalnije orijentacije.

Suce Vrhovnog suda nominira predsjednik države, a izbor mora potvrditi Senat. Trumpov kandidat će osigurati konzervativcima čvrstu većinu, a o nominaciji će se odlučivati u Senatu, u kojem tijesnu većinu imaju republikanci 51 – 49. Demokrati ne mogu odgoditi proces potvrđivanja novog suca. Trumpov prvi kandidat za Vrhovni sud Neil Gorsuch potvrđen je u travnju 2017. godine.

Uskoro će se na Capitol Hillu (zgradi Kongresa i Senata) organizirati svjedočenja, na kojima će senatori postavljati pitanja Trumpovu kandidatu za suca Vrhovnog suda. Tako će građani imati prilike čuti što kandidat misli o nizu pravnih pitanja, o kojima će Vrhovni sud u budućnosti odlučivati. Ime svoga kandidata Trump je najavio otkriti već u ponedjeljak.