Što se tiče repova političkih ubojstava iz doba komunizma, oni u Poljskoj nisu bili mogući jer je ta država provela lustraciju, podsjetio je reporter Paralela Branimir Farkaš, navodeći da je Poljska morala promijeniti ustav kako bi omogućila provedbu europskog uhidbenog naloga (EUN) jer je po starom ustavu bilo zabranjeno izručivati poljske građane.

Zanimljivo je da je promjenu ustava predložio Ustavni sud, nakon što je procijenio da bi provedba EUN-a bila protuustavna.

'U trenutku ugradnje okvirne odluke o EUN-u u poljski zakon u ustavu je postojala klauzula koja je zabranjivala izručivanje poljskih građana u inozemstvo. Taj nam je zakon onemogućavao da nalog provedemo učinkovito i u skladu s okvirnom odlukom. Na ustavnoj razini, morali smo unijeti odredbe s pomoću kojih smo mogli ostvariti taj prijelaz', rekao je Krolikowski.

Poljaci su to učinili kako ne bi propustili veliko proširenje, jer bi u suprotnom zbog formalnih razloga morali ponovno pokretati pregovore. Tako ne bi ušli u Uniju u sklopu 'desetorice' 2004. godine, nego vjerojatno s Bugarskom i Rumunjskom tri godine kasnije.

'Te godine nitko nije dvojio kako se valja u potpunosti uskladiti sa svime u vezi sa EU-om. U to smo doba izvlačiti pozamašna sredstva iz fondova EU-a. I danas je Poljska zemlja koja dobiva najviše novca iz strukturnih fondova. To je bio prioritet i nismo željeli nikakve zapreke provedbi reformi i potpunoj modernizaciji zemlje', rekla je Malgorzata Bonikowska, bivša savjetnica Europske komisije.

Glavni poljski pregovarač s Europskom unijom Igor Dzialuk rekao je da jedan slučaj neće uništiti hrvatsku reputaciju, ali reći da on u Europi nikoga ne zanima jest pogrešno.

'Ovo je međunarodno pitanje. Također je riječ o održavanju obećanja i pridržavanju dogovora. Europljani, osobito europske institucije, pozorno će pratiti razvoj događaja', rekao je Dzialuk.