Pomoć jugoistočnoj Europi kako bi postala stabilnija, sigurnija i prosperitetnija te bolje integrirana s ostakom Europe je zajednički cilj Hrvatske i SAD-a, kazao je u utorak zamjenik pomoćnice američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Hoyt Brian Yee, posebice istaknuvši stanje u BiH, političku krizu u Makedoniji i zastoj u dijalogu između Srbije i Kosova kao specifične probleme regije kojima za koje je potrebno hitno ponuditi rješenja.
'Naš cilj koji dijelimo s Hrvatskom jest pomoći ovoj regiji da postane stabilnija, sigurnija i prosperitetnija i bolje intergrirana s ostatkom Europe"' kazao je Yee u razgovoru s novinarima, dodavši da to znači rješavanje specifičnih problema - od političke krize u Makedoniji, normalizacije odnosa između Srbije i Kosova, do stanja u BiH koje 'pokriva mnoge razne dimenzije'.
Dolazak američkog dužnosnika u Zagreb je dio njegove redovite posjete regiji kako bi s hrvatskim sugovornicima razmotrio stanje u regiji te razgovarao o daljnjem jačanju hrvatsko-američke suradnje.
'Imamo vrlo visoku razinu suradnje s Hrvatskom (...) razgovarali smo o tome što se događa u regiji i u Hrvatskoj, ali moj glavni cilj je bio čuti sugovornike u Zagrebu koje su njihove zabrinutosti i što očekuju od suradnje sa SAD-om', kazao je Yee.
Potvrdio je da SAD i EU dijele zabrinutost glede brzine napretka na Balkanu prema većoj stabilnosti i prosperitetu i složio se sa slovačkim premijerom Miroslavom Lajčakom da Europska unija ovoj regiji mora posvetiti puno veću pažnju te naglasio 'hitnost' u rješavanju problema u spomenutim zemljama.
Lajčak je prije početka sastanka ministara vanjskih poslova, koji na dnevnom redu imaju raspravu i o stanju u zemljama jugoistočne Europe, oštro ocijenio da 'EU postaje sve manje ozbiljan sugovornik kada je riječ o proširenju. Mi smo sa zapadnog Balkana istupili rječju i djelom i sada vidimo posljedice - imamo dvije države koje su pred raspadom i tri koje su u dubokoj političkoj krizi. A razlog je taj što EU nije ispunila svoju lidersku ulogu, kao strana u dijalogu koja treba pružiti perspektivu tim zemljama'.
Ima smisla da BiH uvede promjene izbornog sustava
Što se BiH tiče, Hoyt smatra da SAD i EU, uključujući i Hrvatsku, moraju zajedno pomoći izabranim čelnicima da provedu potrebne reforme kako bi zemlja bila funkcionalna, stabilna te kako bi nakon izbora 2018. nova vlada naslijedila bolji politički sustav. Pritom ističe da 'nema smisla ići na još jedne nacionalne izbore a da se barem ne pokuša riješiti problem izbornog sustava'.
'Mislimo da ima smisla da BiH uvede promjene u izbornom sustavu, promjene koje je međunarodna zajednica identificirala kao pitanja koja treba riješiti prije novih izbora' rekao je Hoyt.
Po njegovim riječima, Daytonski sporazum nije zamišljen kao trajni ustav u BiH, 'bez ikakvih promjena'.
'Cilj mu je bio zaustaviti rat. Mi smo i dalje vrlo predani Daytonskom sporazumu i konceptu koji je u njega ugrađen - suverenoj državi s neupitnim teritorijalnim integritetom', rekao je Hoyt.
Smatra da bi taj bi koncept trebalo održati, ali i da postoje aspekti koje treba prilagoditi današnjoj realnosti, 'uključujući i činjenicu da BiH pokušava ući u EU i da mora ispuniti kriterije'.
Strane u BiH, ističe Hoyt, moraju početi raditi na brojnim pitanjima od kojih se mnoga nalaze u samoj srži problema s kojima se suočava BiH.
'Mi mislimo da nije moguće odgovoriti na sva ta pitanja i riješiti probleme u kratko vrijeme. To će potrajati. Moramo pomoći čelnicima BiH da identificiraju te ključne reforme, političke, gospodarske, društvene, kako bi ih riješili svakako prije izbora 2018. A jedan od tih problema je izborni zakon', ponovio je američki dužnosnik.
No, dodaje Hoyt, jedan od problema je i kako javnu administraciju učiniti učinkovitijom.
Nije logično, kaže Hoyt, da jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi ima najveću javnu upravu per capita, ili više ministarstva za istu namjenu.
'Vjerujemo da ne samo da je nužno već da je i moguće riješiti pitanja poput izbornog sustava, donošenja odluka i učinkovitosti javne uprave. Mi, SAD, Hrvatska i EU moramo raditi sa stranama u BiH'. istaknuo je Hoyt.
Što se tiče federalizacije, Hoyt ističe da je 'cilj SAD-a, a mislim i Bruxellesa, da BiH postane država koja će moći pristupiti Europskoj uniji'.
'Ne želim zagovarati bilo koji sustav vladanja, propisivati kako bi se to trebalo dogoditi. O tome trebaju odlučiti građani i izabrani čelnici. Mi možemo ponuditi naše iskustvo o kojem možemo razgovarati', kazao je Hoyt. Smatra da Europska unija vrlo dobro zna što zemlja treba učiniti da bi se kvalificirala za članstvo.
Kao veliki problem u BiH ističe korupciju koja je, kako je kazao, 'jedna od najgorih u Europi'. Također upozorava da državne tvrtke trebaju puno više pridonositi gospodarstvu te se trebaju restrukturirati kako bi bile ne samo održive već i profitabilnije.
Govoreći o ulozi SAD-a i EU-a, opetovano je istaknuo da oboje moraju 'prije svega biti voljni pozabaviti se pitanjima koja leže u samoj srži problema, a ne se baviti samo simptomima'.
'I te probleme moramo hitno rješavati. Ako smo zabrinuti za stabilnosti i sigurnost, onda tom problemu ne možemo pristupati na način da ih možemo vječno tolerirati', poručio je Hoyt.
Makedonija mora što hitnije formirati vladu
Govoreći o stanju u Makedoniji, kazao je da od političkih vođa, uključujući i predsjednika, očekuje da učine što je neophodno - da se uskoro oformi vlada, bez daljnjeg odgađanja, na način koji je u skladu s ustavom zemlje.
'Većina u makedonskom parlamentu je izrazila volju da formira vladu. Nadamo se da će makedonski predsjednik većini članova parlamenta omogućiti da što prije oforme vladu. Državi treba vlada koja mora nastaviti reforme', kazao je Hoyt i dodao da će se izborom vlade i nastavkom reformi riješiti i spor s Grčkom oko imena, a tada će Makedonija moći pristupiti i NATO-u.
'Makedoniji predstoji puno posla. Ali prvo mora formirati vladu. EU i SAD blisko surađuju kako bi se to i dogodilo', rekao je Hoyt.
Za njega stanje u Makedoniji nije iznenađujuće. Svjedočimo, kako je rekao, procesu promjene, postoje strane koje žele ostati na vlasti i one koje žele doći na vlast, u nekim slučajevima i po prvi puta.
'Prirodno je i normalno da će političke napetosti biti vrlo visoke, retorika je vrlo jaka, možda nije prihvatljiva ali mi vjerujemo da ljudi u Makedonija žele ući u NATO i EU . Da bi se to dogodilo, mora doći do političkog konsenzusa, kompromisa koji će omogućiti formiranje stabilne vlade', istaknuo je Hoyt.
Hoyt nije zaboravio podsjetiti da BiH i Makedonija nisu etnički homogene države te da, u cilju ispunjavanja standarda EU-a i NATO-a, moraju pronaći model poštivanja i zaštite prava manjina.
'Moraju pronaći način kako integrirati ljude koje se razlikuju po etnicitetu i vjeri, kako bi se osjećali sigurni. Ako države u tome nisu uspješne, društva će biti podijeljena, nestabilna i neće biti od interesa ni vlastitim ljudima, a kamoli stranim ulagačima. To je ključno ako žele biti ekonomski uspješne', poručio je Hoyt.
Političke stranke, smatra Hoyt, moraju ostaviti po strani svoje uske političke interese, osobne interese, i dobrobit građana staviti na prvo mjesto te se strane ne bi smjele kruto držati svoje agende i odbijanja kompromisa.
Osvrnuvši se na optužbe iz Rusije da SAD i EU pokušavaju na jugoistoku Europe stvoriti 'Veliku Albaniju', kazao je da se radi o propagandi koju šire 'zloćudni izvori' koji rade protiv protiv onoga što Unija i SAD žele postići.
'Te zloćudne sile, vlade, žele Europu koja je slaba, koja je energetski ovisna o Rusiji', kazao je Hoyt.
Hoyt tvrdi da te zloćudne sile znaju da se zemlje regije žele približiti Europi, euroatlantskim institucijama.
Bilo da se radi o Rusiji ili drugim zemljama, one znaju da je jedini način da zaustave taj proces širenje dezinformacija i laži, ili, što je još gore, direktno intervenirajući, kao što smo vidjeli da je Rusija učinila 20124. u Ukrajini i nedavno u Crnoj Gori, dodaje Hoyt.
'Rusija i drugi će i dalje nastojati spriječiti integraciju Europe', kazao je Hoyt koji je uvjeren da se zemlje poput BiH, Makedonije i ostalih mogu 'najbolje zaštititi tako da provedu reforme'.
Za američku politiku prema ovom dijelu Europe, bez obzira na promjene u Bijeloj kući, tvrdi da je 'dosljedna' i utemeljena na američkim interesima.
'Ne vidim nikakve pokušaje da bi se to moglo promijeniti. Ostajemo privrženi NATO-u i europskoj sigurnosti', zaključio je Hoyt.
Za suradnja SAD-a i Hrvatske je, uključujući i suradnju s ovom vladom, kazao da je vrlo jaka te da dvije strane vrlo usko surađuju na cijelom nizu pitanja, posebice na području sigurnosti, u okviru NATO-a kao saveznici u Afganistan i na Kosovu. Također je kazao da Hrvatska uvelike pridonosi borbi protiv Islamske države (IS).
Ljudska prava važan izazov za sve zemlje
S hrvatskim sugovornicima nije razgovarao o Izvješću State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, no njegov je dojam da je najnovije izvješće u skladu s prijašnjima.
'To nisu pitanja koja predstavljaju nekakvo iznenađenje, nisu nova. To su pitanja o kojima smo raspravljali s civilnim društvom, s nevladiim udrugama, sa samom vladom. Ne mislim da ima nekih iznenađenja i ne mislim da je izvješće bilo oštrije od prijašnjih', kazao je Yee.
Kazao je da je svrha ocijeniti stanje, podići svijest i raditi s vladom u područjima na kojima je moguć napredak.
'Mislimo da je to koristan instrument, koristan način da se posvetimo nekim pitanjima. Mislimo da je važno za saveznike, za NATO, za partnere da vodimo taj dijalog"' rekao je Hoyt.
Svjesni smo činjenice, dodao je, da diljem Balkana postoji pitanje manjina, kako integrirati manjine i kako ih uključiti u društvo, u vladu, u institucije.
'To je važan izazov i za moju zemlju i nije jedinstven za Hrvatsku', kazao je američki dužnosnik i dodao da u tim izvješćima identificiramo područja u kojima možemo biti bolji i jači.
Uvjeren je da dijalog između srpske manjine i većine, između vlade, zasigurno postoji.
'Vidimo suradnju i napore na obje strane kako bi se popravili uvjeti za uključenost srpske manjine u hrvatsko društvo (...) Općenito, gledajući unatrag, trend je pozitivan. Ova vlada ne smije propustiti ovaj trenutak već treba ići dalje u tom smjeru, da održi uključenost, razinu participacije Srba u hrvatskom društvu', zaključio je Hoyt.
Istaknuo je da se vlada treba baviti pitanjem ekstremizma, diskriminacijske retorike i postupanja koje srpska manjina može doživjeti kao prijetnju .
Dužnosnik State Departmenta smatra da država svakako mora žurno reagirati na govor mržnje tako da je počiniteljima ekstremnih radnji, onima koji zagovaraju rasizam i antisemitizam jasno da je takav jezik i ponašanje neprihvatljivo.
Time se, ističe Hoyt, također poručuje metama napada, bilo da su Romi, Srbi ili Židovi, da se društvo, država, mediji i institucije protive takvom nasilju.
