Nedavna studija pokazala je (ponovno) kako video igre utječu pozitivno na mentalni razvoj djece i tinejdžera. Sudeći prema Isabeli Granic, profesoru razvojne psihopatologije na Radboud sveučilištu Nijmegen u Nizozemskoj, igre na koje se najviše prigovara, pucačine iz prvog lica, pomažu stvarati mlade matematičare i fizičare. Naime, ti naslovi potiču centre u mozgu koji se bave prepoznavanjem trodimenzionalnih predmeta, brzo razmišljanje kao i snalaženje u prostoru. Zanimljivo je kako dio ovih beneficija nije prisutan ako dijete igra manje nasilne video igre.

Slagalice i RPG-ovi potiču razvijanje sposobnosti rješavanja kompleksnih zadataka, kao i brzo donošenje odluka, što je i dalje puno bolje od kronične lijenosti i disocijalizacije o kojoj neke starije studije vole pričati. Zajednička karakteristika svih video igara je da potiču kreativnost. Kratke i brze igre poput Anrgry birdsa, pak, poboljšavaju raspoloženje i smanjuju učestalost depresije.

U drugu ruku, talijanska studija sprovedena na uzorku od 120 učenika govori drukčije. Prema njima, nasilne igre potiču nasilno ponašanje, smanjuju moralna ograničenja, povećavaju apetit i u konačnici, potiču varanje. Toliko, dapače, da su pojedinci izloženi nasilnim igrama varali do osam puta više od onih koji nisu.

U konačnici, videoigre pomažu djeci da se nose sa gubljenjem. Zbog učestalog i često izgubljenih života u videoigrama, emotivni prag nakon kojega pojedinac burno reagira uslijed pravom gubitku sustavno se povisuje. Rezultati studije ističu kako je važno da psiholozi i razvojni timovi iza igara u budućnosti rade na naslovima koji se mogu primjeniti u svakodnevnoj terapiji, s obzirom na velik broj beneficija koje videoigre mogu priskrbiti.