U RS-u su usvajanjem tih zakona reagirali na prvostupanjsku presudu kojom je čelnik tog entiteta Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice te na šestogodišnju zabranu političkog djelovanja.

Zakoni izglasani u RS-u predviđali su zabranu djelovanja Suda i Tužiteljstva BiH na teritoriju tog entiteta, a kanili su zabraniti i rad Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV).

'Agenti stranog utjecaja'

Ustavni sud BiH je zaključio kako Narodna skupština RS nije imala ovlasti za donošenje takvih zakona jer je riječ o institucijama na državnoj razini čije je postojanje i djelovanje regulirano zakonima koje usvaja parlament BiH pa ih samo on može i mijenjati.

Taj je sudski pravorijek postavio i presedan za sve buduće pokušaje u RS-u da jednostrano dovedu u pitanje status bilo koje državne institucije kako to opetovano najavljuje Dodik, primjerice kada govori o tome da će policija RS preuzeti nadzor nad državnom granicom umjesto Granične policije BiH.

"Ustavni sud je naglasio da unilateralnim akcijama jednog entiteta nije moguće uspostaviti nadležnost entiteta u onom području u kojem je prethodno uspostavljena nadležnost države Bosne i Hercegovine", stoji u priopćenju Ustavnog suda.

Neustavnim su proglašene i izmjene kaznenog zakona RS kojima su bile propisane kazne za nepoštivanje ili neprovođenje odluka tijela entitetske vlasti kao i zakon o posebnom registru nevladinih organizacija.

Taj je zakon skrojen po ruskom modelu predviđao rigorozni nadzor nad svim nevladinim organizacijama i udrugama koje primaju donacije iz inozemstva i koje bi bile proglašene "agentima stranog utjecaja" i nametao im je zabranu svake vrste djelovanja koje bi se moglo označiti političkim