Pokret, koji je utemeljio preminuli islamski klerik Fetulah Gulen, je u Turskoj proglašen terorističkom organizacijom. Policija je izvršila racije u Istanbulu, Izmiru i ostalim pokrajinama u okviru sveobuhvatne istrage nad 176 osoba, Njih 174 su aktivni pripadnici oružanih snaga, dodaje agncija.

Vlasti optužuju osumnjičene da ih je pokret u tajnosti regrutirao i postavio u redove vojske. Ankara spomenuti pokret smatra odgovornim za neuspjeli državni udar 2016. Gulen je tu optužbu u više navrata odlučno odbacio.

Nekadašnji saveznik predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, Gulen se razišao s vladom 2013. i od tada su njegovi pristaše redovito progone. Više desetaka tisuća ljudi je maknuto iz javnih službi nakon provedene čistke. Razlog njegovog progona su bile istrage u vezi s korupcijom usmjerene na ministre i dužnosnike bliske Erdoganu koje su u prosinvu 2013. izašle na vidjelo.

Godine 1999. je bio prisiljen otići u SAD kako bi izbjegao sudski postupak u Turskoj zbog optužbi za podrivanje državne vlasti. Gulen je dugo boravio u egzilu u SAD-u gdje je umro u listopadu prošle godine u 83. godini. Kritičari i oporba ne prestaju optuživati Erdogana da se optužbama za terorizam rješava svojih političkih protivnika.

Propovjednik Fetulah Gulen je izgradio utjecajan islamski pokret Hizmet u Turskoj i izvan nje. Sin imama, proučavao je Kur'an od vrlo mlade dobi. Godine 1959. Gulen je imenovan imamom u džamiji u sjeverozapadnom gradu Edirneu, a postao je istaknut kao imam 1960-ih u zapadnoj pokrajini Izmir, gdje je osnovao studentske domove i odlazio u čajane kako bi tumačio vjeru.

Ovi studentski domovi označili su početak mreže koja će se tokom sljedećih desetljeća proširiti kroz obrazovanje, poslovanje, medije i državne institucije, dajući njegovim pristalicama velik utjecaj. Taj se utjecaj, prije svega kroz mrežu škola, također proširio izvan turskih granica, uključujući Aziju, Balkan, Afriku i Zapad.