Trump je ovog tjedna usput ustvrdio da Rusija u ratu protiv Ukrajine zapravo nije učinila mnogo lošega. 'Rusija je, iskreno, bila sasvim u redu kad je riječ o Ukrajini. Nisu radili baš toliko toga', rekao je američki predsjednik.

Takva je izjava posebno neugodno odjeknula u Kijevu, koji se suočava sa sve intenzivnijim ruskim bombardiranjem, ali i među europskim saveznicima Ukrajine. Ondje se sve više učvršćuje uvjerenje da Trump u ratu zapravo zauzima Putinovu stranu.

'Američki pregovarači već gotovo dvije godine pokušavaju natjerati Ukrajinu na predaju', izjavila je u utorak pred Europskim parlamentom šefica europske diplomacije Kaja Kallas. Dodala je da Ukrajina dosad nije 'kapitulirala pod Putinovim uvjetima' ponajprije zato što joj Europa pruža toliko pomoći.

Dok pokušavaju objasniti Trumpov najnoviji zaokret protiv Kijeva, neki europski dužnosnici i diplomati smatraju da se odgovor ne krije samo u američkim političkim interesima, već i u osobnim simpatijama predsjednika SAD-a.

'Mislim da je to doista osobna stvar', rekao je David Lidington, bivši britanski ministar i danas istaknuti suradnik londonskog Kraljevskog instituta za obrambene i sigurnosne studije (RUSI).

'Trump je usredotočen na sebe – njegove osobne sklonosti diktatorima i autokratima te želja da otvara prilike američkim poduzećima vrlo su važni dijelovi njegove motivacije', kazao je.

Slično se, prema pisanju Politica, govori i iza zatvorenih vrata europskih institucija. 'Trump ne voli Zelenskog. Jednostavno ga ne voli', rekao je dužnosnik koji je izbliza pratio odnos dvojice čelnika. 'Zbog toga je teže pridobiti SAD da pomogne u postizanju mira. S Trumpom je sve racionalan poslovni dogovor, sve dok to odjednom prestane biti', dodao je.

Siplomat iz države članice EU-a smatra da bi Trump, poznat po čestim promjenama stajališta, mogao ponovno promijeniti smjer i povući neke od nedavnih poteza na štetu Ukrajine. Ipak, ističe da postoji jedna konstanta.

'Čini se da podržava Ruse', rekao je diplomat, dodajući da je Trump kritizirao Ukrajinu, Europsku uniju i NATO, ali gotovo nikad nije izravno kritizirao ruskog predsjednika Vladimira Putina.

'To je upečatljivo. Moramo surađivati s administracijom koja se čini više proruskom nego bilo što drugo', upozorio je.

Ukrajina ostaje bez novca i protuzračne obrane

Za Kijev i njegove europske saveznike posebno je obeshrabrujuća mogućnost da se Trumpov osobni odnos prema Zelenskom neće promijeniti. Nakon četiri i pol godine rata Ukrajina se suočava s manjkom financijskih sredstava i sustava protuzračne obrane. Istodobno bi, zbog jačanja populističke desnice u Europi, u nadolazećim mjesecima mogla oslabjeti i politička potpora nastavku pomoći.

Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff u utorak se u Oslu sastao sa Zelenskim te čelnicima Norveške i Finske. U srijedu bi trebao otputovati u Sankt Peterburg na razgovore s ruskim vodstvom o prijedlozima za mir jer Bijela kuća pojačava pritisak radi postizanja primirja. Jedna od mogućnosti o kojoj bi se razgovaralo jest trojni sastanak Trumpa, Putina i Zelenskog.

Dosadašnji pokušaji da se ruski predsjednik dovede za isti stol s ukrajinskim čelnikom nisu uspjeli. Europski diplomati pritom ne vjeruju da Putin doista želi prekid vatre, što Trumpov pritisak na Zelenskog čini još problematičnijim.

'U Europi postoji jasan konsenzus o tome da Putin ne želi mir', rekao je drugi diplomat EU-a, dodajući: 'Morat će ga se prisiliti na mir.'

Umjesto da pojača pritisak na ruskog predsjednika, Trump je posljednjih tjedana sve oštriji prema Zelenskom, čak i dok eskaliraju ruski napadi na ukrajinske gradove. Prema riječima jednog od europskih diplomata, ukrajinski je predsjednik o opterećenju pod kojim se nalazi govorio i na zatvorenim sastancima s europskim kolegama u Bruxellesu prošlog tjedna.

Trump je posljednjih dana više puta napao Zelenskog, tvrdeći da mu nije stalo do okončanja rata te da ga ne želi završiti. Poručivao je i da bi trebalo promijeniti ukrajinskog predsjednika ili osobu koja pregovara u ime Kijeva.

'Predsjednik Putin želio bi postići dogovor', rekao je Trump. 'Predsjednik Zelenski mogao je riješiti ovaj rat ili postići dogovor mnogo puta', dodao je.

Sukob u Ovalnom uredu pogoršao odnos

Prema Lidingtonu, Trumpova netrpeljivost prema Zelenskom možda seže još u 2019. godinu, kada je tijekom prvog predsjedničkog mandata od ukrajinskog čelnika tražio pomoć u istrazi protiv Joea Bidena, koji će ga poslije pobijediti na izborima.

Dojam o lošim osobnim odnosima učvrstili su kasniji sukobi, među kojima i javni obračun u Ovalnom uredu u veljači 2025. godine.

'Bilo je jasno da su Trump i [potpredsjednik J.D.] Vance unaprijed isplanirali javno ponižavanje Zelenskog tijekom tog zloglasnog sastanka u Bijeloj kući. Već tada mi se činilo da je osobna dimenzija vrlo snažna', rekao je Lidington.

Smatra i da Trump pokazuje sklonost autoritarnim čelnicima koji se predstavljaju kao snažni vođe.

Kao primjer naveo je večeru s državnicima u Parizu 2018. godine, organiziranu povodom stote obljetnice završetka Prvog svjetskog rata. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel bili su domaćini tog skupa, no Trump, prema Lidingtonovu sjećanju, nije pokazivao velik interes za razgovor s njima.

'Iz govora tijela bilo je prilično očito da su mu išli na živce. Jedni od ljudi s kojima je doista želio razgovarati bili su [turski predsjednik Recep Tayyip] Erdoğan i drugi čelnici koji su više odgovarali slici snažnog vođe kakvu Trump voli projicirati', prisjetio se Lidington.

Zelenski upozorava na posljedice smanjene američke pomoći

Visoki dužnosnik europske države upoznat s pregovorima o Ukrajini ocijenio je da Trumpove poteze oblikuju kombinacija političkih interesa, procjene moguće zarade i osobnih odnosa.

'Trenutačno su u izbornom ciklusu i treba im netko koga mogu okriviti za rast cijena', rekao je, dodajući da Trump općenito ima sklonost različitim tipovima ljudi i čelnika, a posebno cijeni one koje doživljava kao uspješne i vedre.

Zelenski je posljednjih dana upozorio da Ukrajina trpi sve više civilnih žrtava zbog smanjene američke potpore. Među problemima je naveo i Starlink i Starshield, usluge koje Ukrajini pomažu u obrani od ruskih napada i planiranju operacija.

'Još uvijek nemamo objašnjenje za to, samo različite čudne priče', rekao je Zelenski američkim kongresnicima u ponedjeljak.

Ukrajinski predsjednik upozorio je i da američki partneri ovog mjeseca nisu dostavljali pravodobna upozorenja o nadolazećim ruskim raketnim napadima kao ranije te da Ukrajini ponestaje presretača za sustave Patriot. Pentagon se nije službeno očitovao o tim pritužbama.

Prema podacima Promatračke misije Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ukrajini, tijekom rujna poginulo je 328 civila, a više od 2000 ih je ranjeno, 85 posto više nego u rujnu 2025. godine. UN je također upozorio da su prva dva tjedna listopada bila među najsmrtonosnijima za civile u Ukrajini posljednjih godina, ponajprije zbog intenzivnijih raketnih i napada dronovima.

Europske vlade pritom frustrira činjenica da ih je Trump dosad uglavnom isključivao iz svojih razgovora s Putinom.

'Vjerojatno postoji mnogo intenzivniji dijalog između Amerikanaca i Rusa nego što možemo znati', rekao je diplomat EU-a.

Sastanak Witkoffa sa Zelenskim i europskim čelnicima u Norveškoj ipak je otvorio mogućnost da se izravni razgovori s Putinom ponovno približe, barem kada je riječ o ukrajinskom predsjedniku.

'Danas je bio dobar dan za mir', izjavio je nakon razgovora finski predsjednik Alexander Stubb, dodajući da je na sadržajnoj i tehničkoj razini proteklog tjedna, daleko od očiju javnosti, ostvaren znatan napredak.

'Proces je ponovno krenuo u pravom smjeru', rekao je Stubb. 'Nadajmo se da se nećemo vratiti unatrag.'