Novinarka Politica Zoya Sheftalovich izvijestila je da su ona i njezini kolege u četvrtak morali napustiti prostoriju zbog, kako je opisala, ‘smrdljive emisije’. Pritom je naglasila da to nije bio prvi takav incident. I večer ranije dio novinara morao je pobjeći s diplomatskog brifinga zbog sličnog neugodnog mirisa, od kojeg su im, prema njezinim riječima, suzile oči.

Glavna novinarska dvorana Europskog vijeća može primiti oko 200 ljudi, a brojni izvjestitelji ondje provode sate čekajući izjave europskih čelnika i gostiju. U takvoj gužvi, uz umor i velike količine kave, otkrivanje osobe odgovorne za neugodan miris čini se gotovo nemogućom misijom.

Ni među europskim čelnicima nije sve mirisalo na ruže

Nevolje na samitu nisu se svodile samo na atmosferu u novinarskoj dvorani. Mađarski premijer Péter Magyar objavio je na društvenim mrežama da sudjeluje na sastancima unatoč visokoj temperaturi i prehladi. Opisao se kao ‘malo umoran, ali odlučan’, uz napomenu da šmrca.

Najbliže bolesnom mađarskom premijeru tijekom sastanaka sjedili su belgijski premijer Bart De Wever i poljski premijer Donald Tusk.

No, neugodan miris nije bio jedino po čemu bi se ovaj samit mogao pamtiti. Prema izvještaju Politica, čelnici su otvorili niz važnih pitanja, ali u nekoliko ključnih područja nisu uspjeli postići konkretan dogovor.

Jedan od glavnih sporova vodio se oko energetike. Italija, Grčka i članice Višegradske skupine tražile su odgodu druge faze sustava trgovanja emisijama, poznate kao ETS2, kako bi se ublažio pritisak na cijene energije. Većina država, međutim, nije podržala taj zahtjev.

Zastoj je obilježio i razgovore o višegodišnjem proračunu EU-a. Švedski premijer Ulf Kristersson pritom je poručio da njegova zemlja ‘nije bankomat za EU’. Budući da dogovor nije postignut, predsjednik Europskog vijeća António Costa najavio je izvanredni proračunski samit za kraj studenoga, s ciljem da se pregovori pomaknu s mrtve točke prije kraja godine.

S druge strane, Francuska i Njemačka postigle su bilateralni dogovor o davanju prednosti europskim automobilima u okviru Akta o industrijskom ubrzanju, uz ustupke povezane s ciljevima smanjenja emisija iz vozila za 2035. godinu.

Čelnici su razgovarali i o trgovinskom neravnotežama s Kinom te podržali ograničavanje uvoza kineskih hibridnih vozila. Najavljene su i mogućnosti sličnih zaštitnih mjera za kemijsku industriju i proizvođače strojeva.

Migracije i Ukrajina među glavnim temama

Očekivano, migracije su ponovno podijelile članice Unije. Skupina od 16 država raspravljala je o mogućnosti obustave obrade zahtjeva za azil u slučajevima namjerno izazvanih migrantskih valova, dok su Danska, Italija i Poljska zagovarale znatno stroži pristup na europskoj razini.

Posebnu pozornost privukao je i dolazak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. On je nakon razgovora s europskim čelnicima rekao da nije čuo nijednu ružnu riječ zbog svojih nedavnih izjava o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu te da je dobio njihovu podršku.

Zelenski je ujedno upozorio na moguće posljedice ukrajinskog poraza u ratu s Rusijom, ustvrdivši da bi se prema Europi moglo uputiti čak 20 milijuna novih izbjeglica.

Na ulazu u zgradu samita zabilježen je i znakovit diplomatski trenutak. Zelenski se srdačno pozdravio s većinom europskih čelnika, no sa slovačkim premijerom Robertom Ficom nije se ni rukovao ni zagrlio. Taj je izostanak pozdrava došao u kontekstu najava Bratislave o obnovi suradnje s Moskvom