“Demografske promjene preoblikuju naša društva, naša gospodarstva i naša tržišta rada, te moramo djelovati sada kako bismo tu transformaciju pretvorili u priliku”, izjavila je povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica, koja je također zadužena za demografiju.

Europska unija trenutačno broji skoro 451 milijun stanovnika, povijesni vrhunac trebala bi dosegnuti 2029. s 453 milijuna nakon čega će početi lagano padati.

Do 2050. Europska unija trebala bi imati 445 milijuna stanovnika, a do kraja stoljeća 398,8 milijuna, koliko je imala u drugoj polovici 1970-ih.

Europljani sve dulje žive

Europljani žive sve dulje, očekivana životna dob 2024. iznosila je 84,1 godinu za žene i 78,9 za muškarce. Do 2050. godine gotovo svaki treći stanovnik EU-a bit će stariji od 65 godina, dok je danas taj odnos jedan prema pet.

Do 2100. godine očekivani životni vijek mogao bi premašiti 90 godina za žene i 86 godina za muškarce. Dijete rođeno u Europskoj uniji 2023. godine može očekivati da će doživjeti 75,3 godine bez ikakve ozbiljne bolesti, kaže se u izvješću.

Istodobno pada natalitet diljem EU-a što predstavlja ozbiljan izazov za financiranje zdravstvene skrbi, obrazovanja i mirovina, odnosno kako izbjeći da mladi ljudi ne budu preopterećeni plaćajući za starije članove društva.

37 milijuna žena u EU 'radno neaktivno'

Povjerenica Šuica kaže da se problem smanjivanja radne snage može ublažiti aktiviranjem više žena na tržištu rada. Trenutačno 37 milijuna žena u EU je radno neaktivno.

Njihovim uključivanjem na tržište rada kompenzirao bi se odlazak starijih radnika u mirovinu.

Jedno od rješenja za nedostatak radne snage može biti i “dobro upravljane migracije”, dovođenje radnika tamo gdje su najpotrebniji, dodaje Šuica, ističući da govori isključivo o legalnim migrantima.

Rješavanje stambenog pitanja također je usko vezano uz demografiju. Iako stanovanje nije u nadležnosti EU-a, u zadnje vrijeme se sve više govori o nužnosti rješavanja stambenog pitanja, koje muči gotove sve države članice.