Veliki redovi ispred biračkih mjesta diljem Srbije i znatno veći odaziv građana obilježili su početak izvanrednih parlamentarnih izbora na kojima se vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci suprotstavlja Studentska lista 'Studenti pobeđuju'.

Prema procjeni organizacije CRTA, do 10 sati na birališta je izašlo 19,8 posto birača, uz marginu pogreške od plus ili minus 0,6 postotnih bodova. Usporedbe radi, na parlamentarnim izborima u prosincu 2023. godine do 10 sati glasalo je 9,8 posto birača.

To znači da je izlaznost u prva tri sata glasovanja sada veća za čak deset postotnih bodova, odnosno približno dvostruko veća nego prije tri godine.

Ipsos i CeSID također bilježe snažan rast

Slične podatke objavili su i Ipsos i Centar za slobodne izbore i demokraciju (CeSID). Prema njihovim procjenama, do 9 sati glasalo je 12 posto birača, dok je na izborima 2023. godine u istom razdoblju izlaznost iznosila oko 5,2 posto. Riječ je o više nego dvostruko većem odazivu u odnosu na prethodne parlamentarne izbore.

Podaci CeSID-a pokazuju da je izlaznost do 9 sati i na ranijim izborima bila na sličnoj razini. Godine 2020. iznosila je 5,1 posto, a 2022. godine 5,2 posto.

Što su CRTA i CeSID i po čemu se razlikuju?

CRTA i CeSID dvije su srbijanske organizacije koje prate izborne procese, ali nisu državna izborna tijela.

CRTA je neovisna organizacija civilnog društva koja se bavi promicanjem demokracije, odgovornosti institucija i političke participacije građana. Posebno je poznata po promatranju izbora, analizama izbornih uvjeta i izvještavanju o nepravilnostima. 

CeSID, odnosno Centar za slobodne izbore i demokraciju, organizacija je osnovana 1997. godine koja se bavi promatranjem izbora, izbornim istraživanjima i razvojem demokratskih procesa.

Obje organizacije prikupljaju podatke s biračkih mjesta putem svojih promatračkih mreža, ali koriste vlastite uzorke i metodologije.

CeSID često surađuje s istraživačkom agencijom Ipsos u objavljivanju procjena izlaznosti i izbornih rezultata, dok CRTA provodi vlastito neovisno promatranje i analize.

Njihovi podaci nisu službeni rezultati Republičke izborne komisije (RIK), nego procjene koje omogućuju praćenje izbornog dana prije objave službenih brojki.

Što znači ovako velika izlaznost?

Prvi podaci pokazuju da je interes građana za ovogodišnje izbore znatno veći nego u prethodnim izbornim ciklusima. Ipak, velika izlaznost u jutarnjim satima ne mora automatski značiti i rekordnu ukupnu izlaznost niti se na temelju tih brojki može zaključiti kojoj političkoj opciji veći odaziv ide u prilog. Za procjenu konačne izlaznosti bit će važni podaci koji će pristizati tijekom poslijepodneva i nakon zatvaranja birališta.

Birališta u Srbiji otvorena su u 7 sati, a glasovanje traje do 20 sati.