"Činjenica je da se odnos Trumpa i Putina od početno negativnog kreće polako prema pozitivnom. Vidi se razilaženje europske i američke politike, a tu je malo kriva i Europa jer se pokušava konsolidirati na nesolidnim osnovama. Ono što im je Trump pokušavao objasniti da će se događati s imigrantima, sad se i događa, a ot mu je dalo vjetar u leđa. On zna da ga doma čekaju te iste stvari, puno je nezadovoljnika i u Americi, koji će izaći na ulice kad njegova stega popusti", kazao je Davor Štern kod Nine Kljenak u N1 studiju uživo.

Trump je trgovac i reagira u skadu s interesima

Istaknuo je da je Trump vrlo pragmatičan, da se bazira na životnom iskustvu, na osobnim i obiteljskim interesima te na ljudima iz duboke države koji su ga izabrali - u skladu sa svojim interesima.

"On je u biti trgovac, koji reagira u skladu s trenutnim interesima onih koji su ga doveli i koji mu pomažu da ostane na vlasti. Trgovina Amerike i Europe s Rusijom nikad nije ni prestala. Sve njihove sankcije nisu ostavile duboki trag na Rusiju, ja nisam u njih vjerovao od početka jer Rusi znaju živjeti u neimaštini i teško ih je slomiti sankcijama", naglasio je.

Dodao je kako je Europa nejedinstvena i različite zemlje imaju različite interese, a koriste i različite izvore energije.

"Jug dobiva plin iz Sjeverne Afrike, Francuska, Španjolska, Italija i Portugal ne ovise o Rusiji. Najviše je stradala Njemačka, a plaća cijenu svojim gospodarstvom", rekao je.

SAD najveći izvoznik LNG-a

Štern upozorava da je Amerika samodostatna i da je Trump na početku mandata preskočio zelene te da su danas najveći izvoznik LNG-a.

"Europa se morala okrenuti LNG–ju iz Rusije jer ga nema dovoljno iz Zaljeva zbog rata s Iranom. Svatko se brine samo za sebe, mi smo jedini koji se striktno držimo sankcija, čak smo i onaj jedan brod potjerali iz Omišlja – to se nigdje ne bi dogodilo", istaknuo je Štern.

Govoreći o ponovnom skoku cijena nafte, naglasio nje kako sve ovisi o tome hoće li Amerika i europske zemlje ponovno u rat s Iranom. Dodao je i kao je cijena dizela viša nego prije jer ga je manje na tržištu.

Uvjeren je kako bi Hrvatska problem s cijenom dizela mogla lako riješiti ako bi vratila pod kontorolu rafineriju nafte.

Ne zna se tko drži ostatk dionica INA-e

"Imamo naftni terminal u Omišlju, a MOL upravlja rafinerijom, a rade kad njima odgovara. Još nije u pogonu prerada teških ostataka, iako su obećavali da će biti. Navodno rafinerija radi sa 70 posto kapaciteta, a kad bi radila punim kapacitetom uvoz dizela u Hrvatsku bi bio minimalan ili nikakav. Trebali bismo ovladati rafinerijom, postići dogovor s MOL-om, koji se stalno odgađa. Mi ne znamo tko drži ostatak dionica Ine, nitko nema 51 posto ,a oni upravljaju rafinerijom u skladu sa svojim potrebama. To bi bilo normalno da imaju većinski paket, koji nemaju ili ga nisu pokazali ako ga imaju".

Kljenak ga je podsjetila da je prije 10 godina Plenković obećao vratiti Inu u hrvatske ruke.

"Možemo to proslaviti. Proslavit ćemo 10 godina obećanja", kazao je Štern i istaknuo kako vlada mora razgovarati o vraćanju Ine.

"Rješenja uvijek ima, ali treba se razgovarati, imati opcije, platformu, da pregovarači znaju u kojem se pravcu mogu kretati, ali to ne postoji. Pregovarali su političari, a svaka je vlada na početku bila odlučna to riješiti, no mi stojimo na mjestu i ta situacija ide na ruku MOL-u", naglasio je bivši ministar gospodarstva i dodao kako "ekipa od pet-šest ljudi može pripremiti vladi platformu za pregovore u mjesec dana, ali se ništa se ne poduzima".

"Imamo mogućnost upravljanja energetikom – to bi nam bilo pravo sidro, a ne sidrene cijene. Naša bi roba bila jeftinija, imali bi manji trošak energije", zaključio je Štern.