Trebao je to biti povijesni dan za hrvatski klupski nogomet. Dinamo i Hajduk istoga su dana pobijedili dva ugledna europska kluba, no njihove uspjehe zasjenili su događaji na splitskim ulicama. Tijekom Torcidina kortea uoči utakmice Hajduka i Ajaxa dio navijača uzvikivao je antisemitske i nacističke parole, veličao Hitlera i Auschwitz te puštao ustašku pjesmu 'Jure i Boban'.

O incidentima je za HRT govorio sociolog Krešimir Krolo s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, koji je i bivši član Nadzornog odbora Hajduka. Iako smatra da su reakcije javnosti opravdane, upozorava da se previše pozornosti usmjerava isključivo na navijače.

'Imamo strukturni društveni problem, gdje su navijači samo dio kotačića. Oni su samo ogledalo onoga što se u društvu dešava na puno važnijim razinama, od politike do obrazovanja. Važno je razdvojiti koji su čimbenici doveli do ove scene', rekao je Krolo.

Smatra da bi se odgovornost trebala tražiti i među političkim akterima te u javnom prostoru u kojem se, prema njegovu mišljenju, godinama toleriraju problematični narativi. Poručio je da 'treba početi od glave' i ozbiljno razmotriti posljedice političkih poruka koje se šalju u javnost.

'Mislim da ovoga ne bi bilo da se puno oštrije osuđivalo sve ono što zadnjih godina pratimo u društvu', rekao je, podsjetivši na političke diskvalifikacije, vrijeđanja i retoriku koja nije primjerena javnom prostoru.

Upozorio je da se ne mogu relativizirati problematični stavovi o nedavnoj povijesti, a zatim očekivati da njihove posljedice ostanu ograničene.

Ne slaže se s Božinovićem

Krolo se osvrnuo i na izjave ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je povukao paralelu između nedavnog incidenta kod Desinca i navijačkih nereda u Splitu. S takvom usporedbom ne slaže se.

'Koliko sam ja vidio, Desinec je bio organizacijski propust, propust upravo organa reda. Navijači nisu imali pristup sanitarnim čvorovima i slično, i naravno da je negdje puklo. Ne bih to ni pod razno povezao', rekao je.

Dodao je da ga frustrira što se Torcida često prikazuje kao izdvojen fenomen, iako smatra da su slični problemi prisutni u znatnom dijelu navijačke scene.

'Najlakše je upaliti marice'

Prema Krolinu mišljenju, policijske intervencije i kažnjavanje počinitelja nužni su, ali sami po sebi nisu dovoljni za dugoročno rješavanje problema.

'Najlakše je sada upaliti marice i pozivati se na represije. Za izgraditi zdravije društvo treba raditi sustavno, prvenstveno na obrazovanju', istaknuo je.

Smatra i da bi Hajduk trebao konkretnije reagirati na ponašanje dijela navijača, a ne samo na incidente koji dovode do prekida utakmica. Upozorava da se unutar ultras supkulture sve više važnosti pridaje međusobnom dokazivanju navijačkih skupina i natjecanju u tome tko je relevantniji i utjecajniji.

'Problem je da dolazi do identitetskog pojednostavljanja priče i radikalizacije, gdje u tom procesu gube zajednicu, gube širinu onoga što klub kao Hajduk predstavlja', rekao je.

Podsjetio je da je Hajduk oduvijek imao potencijal povezivati ljude neovisno o njihovim političkim i svjetonazorskim razlikama.

Je li Hajduk talac Torcide?

Krolo je odgovorio i na pitanje je li Hajduk postao talac vlastitih navijača. Kao bivši član Nadzornog odbora kluba odbacuje takvu tvrdnju, ističući da tijekom svojeg mandata nije bio izložen pritiscima.

'Ja sam imao slobodne ruke u onome što odlučujem, kako glasam, nikad nije bilo pritisaka. To je jedna fama koja se medijski konstruira dugo vremena, kao da ulica vodi klub', rekao je.

Naglasio je da navijački pokret ne djeluje izolirano od ostatka društva, nego se oblikuje pod utjecajem širih političkih i društvenih procesa. Na kraju je poručio da bi kazne za poticanje mržnje i netrpeljivosti trebale biti konkretnije, ali je ponovno naglasio da se dugoročne promjene mogu postići jedino sustavnom prevencijom i obrazovanjem, a ne samo represijom.