Damir Barić, zamjenik glavnog ravnatelja policije za opću sigurnost, pojasnio je da Ministarstvo unutarnjih poslova nije odgovorno za procjenu broja prisutnih na javnim okupljanjima, no iznio je stav o vjerodostojnosti organizacijskih podataka:

'Nakon koncerta vidio sam da je organizator objavio da je bilo preko pola milijuna ljudi. MUP se time ne bavi, ne radi statistiku ulaza. To nije bio slučaj samo na ovom koncertu, nego na svim javnim okupljanjima. Organizator je imao obvezu voditi evidenciju i statistiku. Imali su kamere s čitačima osoba, ulaznica i nemam razloga sumnjati u njihove podatke', prenosi HRT.

Policija je tijekom koncerta privela ukupno 123 osobe – najveći broj njih zbog korištenja pirotehnike, a ostatak zbog narušavanja javnog reda. Barić je najavio daljnje korake:

'Snimali smo cijeli događaj iz zraka i sa zemlje. To smo najavili već prošli tjedan. U narednim danima će PU zagrebačka analizirati sve materijale i utvrditi sva protupravna ponašanja, detektirati počinitelje i onda će sve to biti poslano nadležnim upravama na postupanje.'

Dugotrajan proces

Dodao je i da će proces biti dugotrajan s obzirom na opsežnost snimljenog materijala, napomenuvši: 'Zakonski rok za podnošenje prekršajnih prijava je četiri godine.'

Osvrnuo se i na policijsku taktiku, istaknuvši važnost uravnoteženog pristupa u situacijama s velikim brojem građana: 'Imali smo velik broj posjetitelja. Moramo se voditi načelom razmjernosti u postupanju. Jako je važno da policija svojim taktičkim djelovanjem ne napravi puno veći problem od onog koji je prijetio. Morate taktički biti mudri i osigurati javni red i mir.'

Zdravstvena slika: Intervencije unutar očekivanih okvira

Državna tajnica Ministarstva zdravstva Marija Bubaš osvrnula se na zdravstveni aspekt događaja, navodeći da je zabilježen očekivani broj intervencija.

'Bilo je nekoliko ozbiljnijih slučajeva, ali uglavnom je to bila neka akutna alkoholiziranost, dehidriranost, različiti poremećaji u različitim dobnim skupinama, od alergija do nekog fiziološkog odgovora na vremenske uvjete.'

Zbrinuto je ukupno 1179 osoba, od čega je 250 zahtijevalo konkretnu medicinsku pomoć. Bubaš je istaknula da su upute upućene građanima prije koncerta imale pozitivan učinak: 'Broj intervencija je bio u onom segmentu raspona koji je govorio da ćemo imati od minimalno 1000 do maksimalno 4000 intervencija. U svakom slučaju, ovih 1179 govori da su se ljudi pridržavali svega, da smo davali dobre upute.'

Većina intervencija odrađena je izvan bolničkog sustava, čime se spriječilo opterećenje zdravstvenih ustanova.

Može li ovakva razina produkcije postati norma?

Robert Urlić, glazbeni urednik Hrvatskog radija, osvrnuo se na tehničke i produkcijske izazove koncerta, ocijenivši izvedbu iznimno visokom.

'Bilo je propitivanja kako će se to odraditi organizacijski i producentski. O tome smo razgovarali i prije dva tjedna. Rekao sam da će se to producentski dobro odraditi i odradilo se izvrsno što se tiče zvuka.'

Dodao je da je ključan bio kvalitetan zvuk, s obzirom na to da većina publike nije mogla vizualno pratiti sve dijelove nastupa. 'Ovdje je bilo sve pripremljeno za ovako veliku masu ljudi. Većina je znala da neće sve moći dobro vidjeti, ali ono što je bilo važno je da dobro čuju.'

Naglasio je da se produkcijski ovaj događaj može usporediti s globalnim standardima: 'Kada govorimo o video i zvučnoj slici, bez obzira na to sviđa li se nekom ili ne – to je odrađeno na svjetskom nivou.'

No postavljanje takve produkcijske razine kao općeg standarda vidi kao upitno: 'Ne možemo govoriti da će sve ovo biti standard jer malo tko može okupiti ovakav broj ljudi. Ne znam može li i Thompson, da opet radi koncert, okupiti ovakav broj ljudi u skorašnjem vremenu. Ne mislim da će ovo ući u standard, ali bi moglo pokazati što se sve može napraviti.'

Sociološka perspektiva

Sociolog Erik Brezovec objasnio je zašto su ovakva masovna okupljanja moguća i kakvu društvenu funkciju imaju.

'Ljudi traže zajednicu, neku identifikaciju s drugima. Možemo reći da emocije nisu samo individualna stvar, nego kolektivna – društvena činjenica. Na koncertu se okupilo 500 tisuća ljudi i svi su imali neku zajedničku emociju. U sociologiji te zajedničke emocije rezultiraju različitim oblicima društvene solidarnosti.'

Dodao je da je u suvremenom društvu potrebna emocionalna ventilacija kroz ovakve događaje. 'U današnjem društvu, u kojem imamo jako puno životnih frustracija, ovakav događaj koji nas odmiče od stvarnosti – svima nam je potreban.'

Događaj je, kako kaže, bio svojevrsna kolektivna katarza na nacionalnoj razini: 'Ljudima je trebalo zajedništvo i odmak. On se dogodio na nacionalnoj razini. To se vrlo često javlja kada naši sportaši dožive neke svjetske uspjehe. Ne treba to miješati s nekim većim društvenim problemima. Oni mogu postati društveni problemi ako im budemo davali pozornost na taj način.'

U tom kontekstu spomenuo je i teze sociologa Josipa Županova o tri razine vrijednosti u hrvatskom društvu: 'Josip Županov, jedan od naših najistaknutijih sociologa, naveo je tri razine vrijednosti u hrvatskom društvu: individualna – gdje imamo osobnu korist, socijalna – gdje imamo egalitarizam – i imamo nacionalnu razinu – herojski kodeks koji je bio bitan 1990-ih.'

Dodao je da je danas ta razina više simbolična nego stvarna: 'Kada se moramo buniti protiv nekih lošijih stvari u društvu, prevladava osobna korist – individualna. S druge strane želimo da sve bude pošteno, da sve bude zajedničko – egalitarizam. Onda to zovemo egalitarni sindrom. Događa se sraz individualnih i društvenih vrijednosti i jedino što ostaje je herojski kodeks – nacionalna razina vrijednosti.'

Zaključno, upozorio je na apstraktni karakter te vrijednosne razine: 'Ta razina vrijednosti je jako apstraktna te se na njoj ne mogu graditi realne politike i društvo.'