Pred Velikim vijećem Suda EU-a u utorak je u Luxembourgu održana rasprava o zahtjevu hrvatskog Ustavnog suda da donese prethodnu odluku o tome je li zakonsko rješenje po kojemu glavni državni odvjetnik rješava sukob nadležnosti između EPPO-a i nacionalnih državnih odvjetništava, u skladu s pravom EU-a
Pitanje sukoba nadležnosti otvoreno je u slučaju bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša oko kojeg su se sporili Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) i Uskok. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić odlučio je da je za slučaj nabave precijenjenih medicinskih uređaja nadležan Uskok, a ne EPPO.
Nakon Turudićeve odluke, EPPO je predmetni spis ustupio Uskoku, a glavna europska tužiteljica Laura Kövesi uputila prigovore i prijavu Europskoj komisiji.
Trideset troje zastupnika SDP-a i Možemo! Zajednički su uputili Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti zakonskog rješenja prema kojem glavni državni odvjetnik odlučuje o sukobu nadležnosti između Uskoka i EPPO-a. Zastupnici tih stranaka osporavaju ustavnost odredbe Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja.
vezane vijesti
Smatraju da rješavanje sukoba nadležnosti između nacionalnog i europskog tužiteljstva ne smije biti u isključivoj domeni glavnog državnog odvjetnika, već bi tu odluku trebalo donijeti sud (poput Vrhovnog suda RH).
Ustavni sud je odlučio uputiti zahtjev Sudu EU-a za prethodnu odluku o tome je li članak 8. Zakona o provedbi Uredbe o EPPO-u u skladu s pravom EU-a.
Europska komisija je u okviru postupka koji se vodi pod nazivom "Raukar-Gamulin i ostali" zauzela stajalište da glavni državni odvjetnik ne može biti tijelo koje samostalno i pravomoćno rješava sukob nadležnosti između EPPO-a i nacionalnog tužiteljstva.
Odluka Suda EU će biti presedan ne samo za Hrvatsku
Tek nakon odluke Europskog suda, Ustavni sud ocijenit će je li u skladu s Ustavom članak 8. Zakona o provedbi Uredbe Vijeća EU 2017/1939 prema kojemu o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) odlučuje glavni državni odvjetnik.
Ustavni sud zaključio je da se o spornim pitanjima ne može sam odlučiti, a da ne ugrozi jedinstvenost pravnog poretka EU-a pa se odlučio obratiti zahtjevu Sudu EU.
Odluka Suda EU-a u ovom predmetu bit će presedan ne samo za Hrvatsku, već i za ostale države članice s istim sustavom rješavanja nadležnosti.
U 14 država članica o sukobu nadležnosti između nacionalnih tužitelja i Ureda europskog javnog tužitelja odlučuje tužiteljsko tijelo. Uz Hrvatsku to su Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Nizozemska, Portugal, Rumunjska i Slovenija.
Nakon današnje rasprave sljedeći korak u ovom predmetu je objava mišljenja neovisnog odvjetnika što se može očekivati u prvoj polovici sljedeće godine. Mišljenje neovisnog odvjetnika za sud je neobvezujuće, ali je ono iznimno utjecajno.
Nakon toga trebala bi uslijediti odluka. Od rasprave do donošenja konačne presude u redovnim prethodnim postupcima prosječno prođe šest do devet mjeseci.
