Kako bi podaci zbog kojih je prošlog tjedna reagirala Agencija za zaštitu osobnih podataka ostali javni, Klub SDP-a predlaže da se izmjeni Zakon o sprječavanju sukoba interesa, kazao je predstavljajući zakon SDP-ov Peđa Grbin.

'Prošlog tjedna imali smo jednu, najblaže rečeno, situaciju. Iako se ona smirila i dalje egzistira potreba za zakonom kako se ta situacija ne bi ponovila', kazao je Grbin.

Problem je, podsjetimo, nastao kod tumačenja članka 8 Zakona o sprečavanju sukoba interesa koji govori o objavi podataka o imovinskom stanju dužnosnika. Pritom je Grbin podsjetio i na rješenje Ustavnog suda iz 2012: 'Ustavni sud tada je jasno rekao - kandidati na sve javne dužnosti iz članka 3. ZoSSI-ja takvo zakonsko rješenje moraju prihvatiti žele li obnašati te dužnosti. Ne pristaju li na zakonsko rješenje iz članka 8. stavka 10. ZoSSI-ja, mogu slobodno odlučiti da se ne kandidiraju za te dužnosti, odnosno, odbiti imenovanje.'

Izmjene zakona podržao je i HNS-ov Goran Beus Richembergh, međutim, kazao je da se problemu pristupa palijativno i da bi Zakon o sprječavanju sukoba interesa trebalo izmijeniti i u nekim drugim aspektima.

'Ponašamo se kontradiktorno. Prošlog tjedna došla je smjena ljudi iz Agencije za zaštitu osobnih podataka jer su rigidno protumačili zakon, a na tumačenje tih ljudi pozvao se ravnatelj HRT-a Goran Radman kada je odbio dati dodatno objašnjenje o plaćama na televiziji. S jedne strane smjenjujemo ljude, a s druge dajemo bianco potporu onome koji se pozvao na njihovo tumačenje', kazao je Beus Richembergh

S njime se složio i HDSSB-ov Josip Salapić, iako je i on podržao izmjene zakona. 'Apsurdno je da Vlada jedan dan postupa ovako, a nakon par dana drugačije', poručio je Salapić.

Također se založio za sveobuhvatne izmjene zakona koje bi Povjerenstvu dale dodatne alate za kontrolu imovinskog stanja dužnosnika. 'Kakav je to sustav kontrole kada mi doznajemo da netko plaća stanarinu od 300 kuna ili ima povlašteni kredit u HBOR-u. Ti podaci su u imovinskim karticama stajali godinama, no sad su otkriveni. Sada ministar financija kaže da će se te stvari ispraviti i da to više neće biti moguće. Očito se treba nešto slučajno otkriti da bi Vlada reagirala', kazao je Salapić.

Ako se pita SDP-ova Ivu Jelušića, za prošlotjednu situaciju s imovinskim karticama odgovorni su i Agencija i Povjerenstvo. 'Da su čitali objašnjenje Ustavnog suda, do ovoga ne bi došlo. Onaj tko je kriv treba snositi odgovornost, a odgovorni su i Agencija i Povjerenstvo. Da je Povjerenstvo pratilo odluke Ustavnog suda, ne bi napravilo to što je napravilo i odbilo bi nalog Agencije. Nije bilo razloga i potrebe da se kartice skidaju s interneta. To je bilo tjeranje inata od strane Povjerenstva, a ne možete inat tjerati na račun države', kaže Jelušić.

Intenciju SDP-a podržao je i SDSS-ov Milorad Pupovac, no zabrinuo se kako će se tumačiti nova odredba da se na dužnosnike ne primjenjuje zakon koji uređuje zaštitu osobnih podataka.

'Znači li to da se mogu objavljivati osobni podaci o ravnatelju HRT-a Radmanu, koji se sad objavljuju (op.a. podaci o njegovoj obitelji), bez obzira na to što mi mislili o njegovom odnosu prema Saboru? Znači li to da se mogu objavljivati podaci ako ja ili kolega Lesar završimo u bolnici? Hoćemo li tako medijima ili drugim centrima moći dati instrument ucjene? Kakvo je zdravstveno stanje predsjednika RH je javni interes, ali kakvo je javno stanje njegova sina ili kćeri, nije javni interes', kazao je Pupovac.

Odgovor je imao Peđa Grbin kazavši kako se izuzeće od Zakona o zaštiti osobnih podataka odnosi samo na objavu imovinskog stanja dužnosnika, kako je to propisano u članku 8 Zakona o sprječavanju sukoba interesa. 'Ova odredba mora osigurati da bude javno ono za što smo prije o-ho-ho rekli da je javno', kazao je Grbin.

Osim izmjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Odbor za Ustav podržao je izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama, no dijelove predloženog zakona, koje je branila pomoćnica ministra uprave Jagoda Botički, 'sasjekli' su i vladajući i oporba. Gotovo identične zamjerke imao je i GONG.

Jednom od predloženih odredbi trebalo bi se propisati da se Zakon o pravu na pristup informacijama ne primjenjuje kad je dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka, utvrđena propisom.

Takvom odredbom, kazao je SDP-ov Peđa Grbin, odredilo bi se da se ZPPI može derogirati nekim drugim propisom. 'Vrlo problematično je da zakon stavljamo na drugo mjesto ispod nekih drugih propisa, odnosno, da bilo kakav pravilnik koji uređuje i pravo na pristup informacijama može staviti ovaj zakon van snage. To nije u skladu s Direktivom zbog koje se i išlo u promjene zakona', rekao je Grbin.

Sporna mu je i odredba kojim se ukida savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u slučaju podzakonskih akata. 'Imamo tu primjer nezavisnih regulatora poput HERA-e, HAKOM-a itd. koji određuju cijene struje i slično, što građane itekako interesira. Apsolutno je neprihvatljivo da njihovi pravilnici ne budu predmet savjetovanja s javnošću', kazao je Grbin.

Treća zamjerka odnosila se na odredbu koja kaže da se objava podataka o javnoj nabavi ograničava samo na one podatke koji nisu dostupni na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave.

Gotovo identične kritike stigle su od GONG-ovog Dragana Zelića, vanjskog člana Odbora za Ustav. 'Ako se prihvate ovakvi prijedlozi, imat ćemo puno manje transparentnosti nego do sada. Zakon nudi vrlo opasna rješenja koja bi dokinula sve pozitivno što je ovaj zakon donio posljednjih godina. Vlada koja drži do transparentnosti ne bi smjela dopuštati da ovakvi zakoni dolaze na saborske klupe', kazao je Zelić.