Od jedanaest gradova koji bi prema najavama trebali ostati bez dopisništava HRT-a dva su s područja sjeverozapadne Hrvatske: Krapina i Koprivnica. Nasuprot ovim gradovima međusobno udaljenim stotinjak kilometara, o sudbini varaždinskog i čakovečkog dopisništva ništa se trenutno ne govori, iako su međusobno udaljena svega petnaestak kilometara. To je i bio glavni razlog raspravama o potrebi njihovog spajanja, osobito žustrim zadnje dvije godine.

'Spajanje i preseljenje dopisništava provodi se u svrhu poboljšanja uvjeta rada kolega iz varaždinskog i čakovečkog dopisništva te racionalizacije troškova poslovanja. Naime, preseljenjem će se osigurati adekvatan prostor i uvjeti za učinkovit i kvalitetan rad novog studija, riješit će se dugogodišnji problem funkcioniranja i rizičnih uvjeta za rad studija u Varaždinu, kao i problem visoke najamnine i režijskih troškova trošne zgrade u kojoj je trenutačno smješten studio Čakovec', objašnjavali su na HRT-u koji je htio objediniti dva dopisništva još prije dvije godine.

No već najava da bi sjedište objedinjenog dopisništva moglo biti u Čakovcu, gdje već postoji studio, izazvala je nezadovoljstvo u Varaždinu. Tome su se usprotivili gradski vijećnici, pa i gradonačelnik Goran Habuš koji je ustvrdio da je s HRT-om postigao dogovor o useljenju varaždinskog dopisništva u novu zgradu u Preradovićevoj ulici. Riječi koje su pritom izgovorene, međutim, ubrzo su naišle na reakciju u Čakovcu.

'Uvrijedila me, a vjerujem i sve Međimurce, rasprava na sjednici varaždinskoga Gradskog vijeća kada je govorio gradonačelnik Habuš. To je bilo ponižavanje Međimurja. Ta rasprava išla je za time da ne dolazi u obzir da dopisništvo HRT-a bude u Međimurju. Pitam na osnovi čega. Kojih argumenata? Pa kako se tako može govoriti? Tko je Gradsko vijeće Grada Varaždina da određuje HRT-u gdje će imati dopisništvo? Na osnovi čega ne dolazi u obzir? Jesmo li mi manje vrijedni, a oni puno atraktivniji i sposobniji, važniji…', zapitao se bivši međimurski župan Ivan Perhoč snažno se protiveći ukidanju čakovečkog dopisništva za koji su u Međimurju bili spremni iznajmiti novi prostor, i to u Tehnološko-inovacijskom centru.

Novi ugovor s HRT-om međutim nije potpisan jer, kako je rekao međimurski župan, došlo je do prekida svake komunikacije zbog neodgovornog ponašanja ravnatelja HRT-a koji mu se ne javlja mjesecima. S druge strane, Varaždinci su ukazivali na pomoć koju su pružali HRT-u prilikom kupnje zemljišta za gradnju regionalnog televizijskog centra koji je izgrađen uz Varteks, ali nije dovršen i stavljen u funkciju.

'Ne znam koliko je novca uloženo u taj objekt, ali znam da je HRT krenuo u tu investiciju nakon što je za oko tri milijuna prodao svoju zgradu neposredno uz varaždinski Stari grad. Novi objekt već godinama stoji nedovršen, da bi nedavno bio predan Ministarstvu financija na temelju sporazuma o podmirenju poreznog potraživanja koji je država imala prema javnoj televiziji, što ozbiljno otvara pitanje budućnosti varaždinskog dopisništva', veli Zlatko Mehun, direktor Radio Varaždina i bivši glasnogovornik Vlade, kojeg čudi što se u gruntovnici navodi samo oranica, ali ne i objekt.

Kao bivši dugogodišnji djelatnik HRT-a, Mehun smatra da nije dobro zatvarati dopisništva, iako se slaže da je racionalizacija na javnoj televiziji neophodna.

'Treba prvo pogledati tko što radi u Zagrebu. Zatvaranje dopisništava je rezanje ušiju je i očiju javnoj televiziji', veli Mehun i smatra da kontinentalni dio Hrvatske nije primjereno pokriven jer sada ima samo zagrebački i osječki centar, za razliku do jadranskog dijela gdje je više centara.