Stalni nadzor, prisluškivanje, zastrašivanje suradnika i sve veća izolacija od ruskog društva – tako zapadni diplomati opisuju svakodnevicu u Moskvi otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu
Nekada ključni posrednici u održavanju odnosa između Moskve i zapadnih prijestolnica, danas rade u atmosferi koja ih podsjeća na najnapetije godine Hladnog rata.
‘Biti veleposlanica u Rusiji vjerojatno je bio najteži zadatak u mojoj karijeri’, rekla je za BBC Lynne Tracy, koja je predstavljala Sjedinjene Države u Moskvi od 2023. do 2025. godine.
BBC je razgovarao s petero diplomata koji su službovali u Rusiji nakon početka invazije u veljači 2022. Njihova svjedočanstva otkrivaju koliko se promijenio posao predstavnika zapadnih država, koje je ruska vlast proglasila neprijateljskima. Uz stalni nadzor obavještajnih službi, diplomati se suočavaju s pokušajima vrbovanja zaposlenika, pritiscima na ljude koji s njima održavaju kontakte i sve manjim mogućnostima za komunikaciju s ruskim dužnosnicima.
Pritom usporedbe s Hladnim ratom nisu samo metafora. Sugovornici BBC-ja govore o nadzoru, skrivenim uređajima za prisluškivanje i metodama koje podsjećaju na nekadašnje sovjetske obavještajne operacije.
Nakon početka ruske invazije 2022. stotine ruskih diplomata protjerane su iz europskih zemalja i SAD-a. Moskva je uzvratila protjerivanjem zapadnih diplomata i proglašavanjem mnogih njih nepoželjnima, što je brojne veleposlanike ostavilo s manjkom osoblja.
‘Očekujte kamere u svakoj prostoriji’
Tracy je tijekom tridesetogodišnje diplomatske karijere radila u više zemalja, među ostalim u Pakistanu, gdje je 2008. preživjela oružani napad. Unatoč fizičkoj opasnosti, kaže da joj je služba u Peshawaru u određenom smislu bila lakša nego ona u Moskvi.
‘Ondje sam i dalje imala osjećaj da neke stvari držim pod kontrolom. Moskvu je težom činila velika neizvjesnost’, rekla je, ističući pritisak ruske protuobavještajne službe kao jedan od glavnih izvora takvog osjećaja.
Jedan bivši europski diplomat prisjetio se upozorenja koje je dobio prije odlaska u rusku prijestolnicu: ‘Očekujte uređaje za prisluškivanje, očekujte kamere u svakoj prostoriji svoje kuće.’
Pritisci nisu zaobišli ni lokalne zaposlenike veleposlanstava. Jedan bivši veleposlanik ispričao je da je morao otpustiti dvojicu ruskih djelatnika nakon što ih je ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) pokušala vrbovati kako bi izvještavali o svemu što se događa u diplomatskoj misiji. Zaposlenici su o pokušaju obavijestili veleposlanstvo, koje ih je potom otpustilo kako bi ih zaštitilo od mogućeg kaznenog progona.
Pritisak se širi i izvan diplomatskih krugova. Rusi koji bi u normalnim okolnostima surađivali sa stranim diplomatima, primjerice u akademskim i kulturnim krugovima, sve se češće odvraćaju od takvih kontakata.
Jedan bivši veleposlanik prisjetio se da su pripadnici FSB-a pratili njegove goste sve do ulaza u veleposlanstvo. U lipnju su, pak, uzvanici na proslavi rođendana britanskog kralja u rezidenciji britanskog veleposlanika rekli da su ih uznemiravali proruski aktivisti i novinari državnih medija, nakon čega ih je ispitala policija.
Jedan od njih poslije je odbio nekoliko poziva na događanja u zapadnim veleposlanstvima jer se bojao posljedica.
Takva atmosfera ostavlja posljedice i na same diplomate. Jedan bivši veleposlanik rekao je da je ‘stalna paranoja’ neke dužnosnike navela da napuste posao. Čak je i nakon odlaska iz Rusije još mjesecima imao osjećaj da se mora osvrtati preko ramena.
Veleposlanstva ostala bez ljudi, novca i prostora za djelovanje
Nakon početka invazije u europskim se prijestolnicama raspravljalo o tome treba li povući veleposlanike iz Rusije ili potpuno prekinuti diplomatski rad. Bivši francuski veleposlanik Pierre Lévy prisjetio se da je odmah nazvao Pariz i upozorio da bi povlačenje bilo pogrešno.
Smatrao je da će diplomati biti još važniji što odnosi budu lošiji. No rat je gotovo preko noći promijenio prirodu njihova posla. Uobičajena suradnja na bilateralnim odnosima, trgovini i zajedničkim projektima postala je praktički nemoguća.
Diplomatske misije morale su se usredotočiti na održavanje minimalnih kanala komunikacije s ruskim vlastima, praćenje događaja u zemlji te zaštitu vlastitih građana i zaposlenika.
Probleme su dodatno pogoršale kadrovske i financijske poteškoće. Nakon što je Rusija 2021. zabranila zapošljavanje stranih državljana u američkom veleposlanstvu, ondje je ostalo premalo osoblja čak i za osnovno održavanje zgrade. Običan kvar poput puknute cijevi mogao je postati velik problem koji bi diplomatskim djelatnicima oduzimao dragocjeno vrijeme.
Jedan diplomat prisjetio se razgovora s ruskim dužnosnikom o nedostatku osoblja. Sugovornik mu je, umjesto suosjećanja, poručio da bi trebao biti zadovoljan jer još ima kuhara.
Dodatne komplikacije izazvale su zapadne sankcije uvedene zbog rata u Ukrajini. Nakon što su ruske banke isključene iz međunarodnog platnog sustava SWIFT, a Visa i Mastercard obustavili poslovanje u Rusiji, pojedina veleposlanstva imala su problema s podmirivanjem svakodnevnih troškova.
Jedan bivši veleposlanik opisao je kako je njegova misija ostala bez gotovine i više nije mogla isplaćivati zaposlenike. Situaciju je na kraju spasio drugi diplomat, koji je nakon protjerivanja prodavao automobil pa je novac u rubljima donio u veleposlanstvo – u kovčegu.
‘To je potpuno ludo’, rekao je uz smijeh, dodajući da je u takvim okolnostima čovjek morao zadržati smisao za humor.
Diplomati sve važniji upravo zato što su odnosi najgori
Ruski dužnosnici ne skrivaju nepovjerenje prema predstavnicima zapadnih država. Diplomate iz ‘neprijateljskih zemalja’ otvoreno optužuju za špijunažu, a Moskva je posebno osjetljiva na njihove kontakte s ljudima koji kritiziraju Kremlj.
Ruski novinar Aleksej Venediktov tvrdi da je ruskim dužnosnicima u praksi gotovo zabranjeno razgovarati s predstavnicima zapadnih veleposlanstava. Takva politika, smatra, dodatno pogoršava odnose jer onemogućuje razumijevanje između dviju strana.
‘Sami ste krivi što vas pogrešno razumiju – upravo zbog vaših postupaka, jer veleposlanici ne mogu obavljati svoj posao’, prisjetio se Venediktov da je poručio ruskim dužnosnicima.
Jedan bivši europski veleposlanik kaže da su kontakti Moskve s brojnim zapadnim vladama danas svedeni na minimum. ‘Nema poziva, nema sastanaka na ministarskoj razini’, opisao je stanje.
Ipak, upravo zato što su politički odnosi gotovo zamrznuti, diplomati smatraju da njihova uloga nije izgubila smisao. Oni i dalje prenose stavove svojih vlada, pokušavaju održavati komunikaciju i čuvaju mogućnost budućeg približavanja.
‘Generali pokazuju što mogu učiniti u ratu. Isto vrijedi i za diplomate. Kada stvari postanu doista teške, svaki vaš potez zapravo je važan’, rekao je jedan od sugovornika BBC-ja.
Tracy je Moskvu napustila 2025. smatrajući da je ispunila glavni zadatak: američko veleposlanstvo uspjelo je opstati unatoč pritiscima. Posebno joj je važno što su ona i njezin tim održavali veze između Amerikanaca i običnih Rusa.
‘Jer će u jednom trenutku odnosi između vlada dobiti priliku za poboljšanje – a te će veze među ljudima pomoći da se ono ubrza’, zaključila je.