Ukrajina

U četvrtak i srijedu, dok je policija ratovala s prosvjednicima za svaki pedalj kijevskog Trga neovisnosti, Ukrajina broji desetke poginulih. Prosvjednici su se utaborili na Majdanu prije nekoliko mjeseci, kada su počeli danonoćne prosvjede protiv predsjednika Viktora Janukoviča, nakon što je taj iznenada odustao od približavanja Europskoj uniji i okrenuo se Rusiji.

Nastojeći sanirati prosvjede, Janukovič je pokušao 'kupiti' oporbene čelnike Arsenija Jacenjuka i Vitalija Klička, kojima je ponudio funkcije premijera i zamjenika premijera. Bezuspješno. Oporbeni dvojac najavio je da će nastaviti prosvjedovati dok svi njihovi zahtjevi - prvenstveno organizacija predsjedničkih izbora u 2014. umjesto tijekom 2015. – ne budu ispunjeni.

Oporbeni zastupnici traže ukidanje ustava iz 2010. i vraćanje onoga iz 2004. po kojem je predsjednik imao manje ovlasti. Te promjene značile bi da parlament, a ne predsjednik države, imenuje premijera, članove vlade i pokrajinske guvernere.

Janukovič se u studenome okrenuo Rusiji i njezinih 15 milijardi dolara kredita i jeftinijem plinu kako bi podupro boležljivo ukrajinsko gospodarstvo. Ustavne promjene omogućile bi pak formiranje oporbene vlade, koja bi mogla voditi Ukrajinu u gospodarski oporavak.

Neredi su se proširili i na najmanje dva grada na zapadu Ukrajine, Lavov i Ivano-Frankivsk gdje su prosvjednici zauzeli sjedišta pokrajinske uprave.

Venezuela

Prosvjedi u Venezueli započeli su početkom veljače u Caracasu, a u međuvremenu su se proširili diljem zemlje. Svjetski mediji uključili su se u izvještavanje nakon smrti trojice prosvjednika 12. veljače, a posljednja je žrtva 22-godišnja studentica i Miss turizma 2013. godine iz Valencije, koja je preminula u srijedu, dan nakon što je ustrijeljena metkom u glavu. 

Prosvjedi su dosad najveći izazov predsjednika Nicolasa Madura koji je mandat osvojio prošle godine. Građani Venezuele prosvjeduju zbog opće nesigurnosti, najveće inflacije na svijetu (više od 53 posto 2013. godine), rekordnih nestašica i ograničenja u slobodi govora. 

U utorak je uhićen oporbeni čelnik Leopoldo Lopez koji otvoreno poziva na zauzimanje ulica kako bi vlast prisilili da odstupi. Lopez, koji se školovao u SAD-u, dva je tjedna pomagao organizirati prosvjede širom zemlje protiv Madura kritizirajući ga da nije stavio pod kontrolu kriminal, inflaciju i nestašicu. Lopez je optužen za terorizam i ubojstvo, povezano s nasiljem za vrijeme prosvjeda. Maduro je članove oporbe u međuvremenu nazvao fašistima i usporedio ih s infekcijom koju treba izliječiti.

Masovno prosvjeduju studenti, koji su dobili podršku oporbenih stranaka i čelnika, među kojima i od Henriquea Caprilesa, guvernera države Miranda, koji je glavni oporbeni predstavnik, umjereniji od Lopeza.

Poput svojih prethodnika, Maduro optužuje SAD da ispod stola podržava nemire pa je u nedjelju objavio da će trojicu američkih diplomata protjerati iz američkog veleposlanstva u Caracasu.

Tajland

Kriza u Tajlandu također traje od studenoga, kada su pripadnici tajlandske srednje klase i rojalisti pokrenuli prosvjed zahtijevajući smjenu premijerke Yingluck Shinawatra i iskorjenjivanje utjecaja njezina brata Thaksina, bivšeg premijera kojeg je s vlasti 2006. zbacila vojska, a kojega se smatra stvarnim tajlandskim vladarom u sjeni. Od 2008., Thaksin živi u inozemstvu, jer mu je u Tajlandu u odsutnosti suđeno za zloporabu vlasti i prijeti mu sigurno uhićenje ako se vrati u Bangkok.

Prosvjednici su okupirali ili opkolili brojne urede administracije i ministarstava, a već tjednima drže u blokadi sjedište vlade. Izvanredno stanje u Bangkoku na snazi je od 22. siječnja.

U najnovijem razvoju događaja, Nacionalno antikorupcijsko povjerenstvo objavilo je da podiže optužnicu protiv premijerke zbog kontroverznog programa isplate potpora za uzgoj riže, što je izazvalo otpor srednje klase njezinoj vladi. Ako bude proglašena krivom, Yingluck Shinawatra mogla bi biti i smijenjena. Povjerenstvo navodi da je Shinawatra pozvana 27. veljače na službeno čitanje optužnice.