Vladajući i oporba podržali su zabranu aroma u grijanim duhanskim proizvodima i zabranu prodaje maloljetnicima proizvoda s nikotinom, uključujući i nikotinske vrećice, a Mostov Božo Petrov upozorio je da Hrvatska godišnje na liječenje pušača troši više od 200 milijuna eura
U Hrvatskoj je više od milijun pušača, a na njihovo se liječenje godišnje troši više od 200 milijuna eura, rekao je Petrov. "To je svake tri godine jedna respektabilna bolnica u Hrvatskoj", ustvrdio je tijekom rasprave o izmjenama Zakona o ograničavanju upotrebe duhanskih i srodnih proizvoda, koji se donosi po hitnom postupku.
Upozorio je da se on donosi po hitnom postupku kako bi se izbjeglo financijske sankcije iz Bruxellesa. Predloženi zakon smatra tek minimalističkim poručivši kako nam trebaju puno jače mjere te najavio da će ih predložiti njihov klub. Smatra da će se kaznama stvoriti sivo tržište i neće se navesti ljude da prestanu pušiti.
I Branko Kolarić (Klub SDP-a) smatra da se uvođenjem Direktive EU neće ništa supstancijalno promijeniti u prevalenciji pušenja i ovisnosti u Hrvatskoj. Pozvao je zakonodavce da se odupru proizvođačima sredstava ovisnosti i lobijskim pritiscima jer su alkohol, pušenje, debljina, nekretanje i usamljenost pet vodećih razloga zašto pobolijevamo i ranije umiremo. "Treba jedna zajednička akcija za sve čimbenike rizika, a posebno ovisnosti, jer ne možemo odvojeno raditi ovisnost od pušenja, od alkohola i drugih supstanci", poručio je.
Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-PIP-a) upozorio je grijani duhanski proizvodi uz dodatak arome koje maskiraju miris i okus duhanskih proizvoda samo psihološki doprinose percepciji da oni nisu štetni za zdravlje. Ta percepcija, upozorio je, još je izraženija kod mladih koji se rjeđe informiraju o štetnosti proizvoda, a češće slijede nove i njima zanimljive trendove.
Naglasio je i da brojni zdravstveni stručnjaci upozoravaju na širenje te pošasti u školama gdje učenici koriste proizvode koji, zahvaljujući aromama, ne ostavljaju dojam da se radi o duhanu. Iznio je i podatak da je u Hrvatskoj zabilježen porast grijanih duhanskih proizvoda za više od 10 posto, a najviše je to prisutno kod mladih. Smatra da zabrana mora biti uparena sa sveobuhvatnim i kontinuiranim preventivnim intervencijama tj. edukacijama u školama, javnim kampanjama i sl.
Upozorivši da smo sedmi u svijetu po broju pušača, Ivana Kekin (Klub Možemo!) navela je da je - dok u Hrvatskoj puši 38 posto ljudi - u Sloveniji to 19 posto, u Danskoj 14 posto, u Velikoj Britaniji 12 posto. Pri tome svaki peti građanin koji umre u našoj zemlji umre od bolesti povezanih s pušenjem. Uz to, 20 posto djece u dobi od 15 do 16 godina dnevni su pušači. "To je rezultat rada deset godina vlasti Andreja Plenkovića", ustvrdila je.
Navela je i da Slovenija želi do 2040. doći do pet posto pušača, dok Hrvatska nema ciljeve kako smanjiti broj pušača. Uz to, godinama nemamo akcijski plan, a zadnji je bio donesen za vrijeme SDP-ove vlade za vrijeme od 2013. do 2016.
Za razliku od nje, HDZ-ov Mislav Herman rekao je da izmjene zakona idu u korak s našom nacionalnom strategijom do 2030. godine kao i da se izmjenama želi postići da do 2040. manje od pet posto stanovništva puši, a konačni cilj je "stvaranje generacije bez duhana".