Po završetku razgovora nabijenog emocijama, prvog takvog susreta nakon gotovo tisuću godina od crkvenog raskola, poglavari Katoličke crkve i vodeće Pravoslavne crkve izrazili su žaljenje ‘zbog rana nanijetih sukobima između kršćana u dalekoj ili bliskoj prošlosti’.

‘Svjesni brojnih zapreka koje još treba prevladati, nadamo se da će naš susret pridonijeti obnovi tog jedinstva po volji Božjoj’, naglasili su u zajedničkoj izjavi potpisanoj po završetku dvosatnog razgovora u salonu zračne luke u Havani.

‘Jedinstvo je na dobrom putu. Razmijenili smo mišljenja jasno i bez tabua’, komentirao je Jorge Bergoglio novinarima razgovor s Kirilom. 

‘Dvije Crkve mogu surađivati kako bi zaštitile kršćane u cijelom svijetu’, rekao je novinarima Kiril.

Kako se i očekivalo, dvojica poglavara pozvala su međunarodnu zajednicu da ‘hitnim akcijama’ pomogne kršćanima na Bliskom istoku. 

‘Pozivamo međunarodnu zajednicu na hitne akcije kako bi se spriječilo da kršćani budu protjerani s Bliskog istoka (...) U Siriji i Iraku, nasilje je već odnijelo tisuće života, ostavljajući milijune ljudi bez krova i bez sredstava’, stoji u tekstu. 

‘Humanitarna pomoć velikih razmjera neophodna je za narode koji pate i za brojne izbjeglice u susjednim zemljama,’ kazali su.

Kršćani su protjerani zbog rata u Siriji i širenja osvajačke džihadističke skupine Islamske države u regiji. 

Mi smo braća

Povijesni susret dvojice poglavara počeo je zagrljajem, nakon čega su se više puta poljubili u obraz i kratko razgovarali smiješeći se pred kamerama nekolicine fotografa u salonu u zračnoj luci Jose Marti.

‘Napokon smo se susreli, mi smo braća’, izrazio je zadovoljstvo papa Franjo, dodavši: ‘Očito je ovo Božja volja.’

‘Sada su stvari jasnije’, rekao je pak ruski patrijarh s bijelom bradom i ‘kukolom’ na glavi, tradicionalnim bijelim pokrivalom sa znakom križa.
Nakon trosatnog zaustavljanja na Kubi, 79-godišnji papa Franjo poletio je za Meksiko, gdje počinje petodnevni posjet.

Razgovor u četiri oka s Kirilom, koji je na Kubu doputovao u četvrtak, bio je prvi susret nekog poglavara Katoličke crkve i patrijarha najveće među Pravoslavnim crkvama (više od 165 milijuna od 250 milijuna pravoslavnih vjernika) nakon raskola između Rima i Carigrada 1054. godine.

‘To je putovanje puno obećanja koje smo toliko željeli moj brat Kiril, ja sam i Meksikanci’, izjavio je Papa novinarima u zrakoplovu kojim je putovao do Havane. 

Riječ je o razgovoru koji je Vatikan pokušavao uzalud organizirati desetljećima, a konačno je pripremljen u najvećoj tajnosti sve do zadnjeg trenutka jer su otpori iz patrijaršije bili veliki. Razlozi su bili nepovjerenje prema Katoličkoj crkvi, doživljavanoj kao prozelitističkoj, te ukrajinska kriza u kojoj su grkokatolici stali uz vladu u Kijevu protiv proruskih separatista, iako je Sveta Stolica izbjegavala otvoreno osuditi politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.
‘Rusija može dati mnogo za svjetski mir', nedavno je izjavio papa Franjo.

Razgovor su pripremali metropolit Hilarion, ravnatelj za vanjske odnose u Moskovskoj patrijaršiji, i švicarski kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.

Raskol između katolika i pravoslavaca bio je povezan s teološkim, ali i povijesnim razlozima: karolinški Zapad je htio imati utjecaj na čitav kršćanski svijet, a Istok je htio zadržati svoju autonomiju.

Nakon presudnog susreta Pavla VI. i Atenagore 1964. u Jeruzalemu, bilo je brojnih susreta i zajedničkih izjava papa i carigradskih patrijarha, koji su teoretski duhovni poglavari pravoslavnog svijeta, ali su izravno nadležni samo za 3,5 milijuna vjernika.