45 kvadrata, terasa i vrt

Ovako izgledaju prva umirovljenička naselja u Hrvatskoj: Trenutno su u njima 'podstanari'

23.10.2026 u 09:35

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Još uvijek nisu definirani uvjeti useljenja starijih osoba u tri namjenska naselja u Glini, Petrinji i Sisku, pa su u namjenskom smještaju osobe čiji su domovi stradali u potresu

U Sisku, Petrinji i Glini izgrađeno je čak 166 kuća u kojima bi samostalno trebale živjeti starije osobe. Riječ je o prvim umirovljeničkim naseljima po uzoru na ona američka, u kojima se potiče samostalan život i aktivnosti, uz potrebnu skrb.

Sva kuća ima 45 kvadrata, u koje su stali kuhinja s dnevnim boravkom, dvije spavaće sobe i kupaonica. Tu su još i terasa te vrt.

"Ja bih pristao automatski na tako nešto. Dosta je to lijepo uređeno, ima sve ono što čovjek treba imati", smatra Ilija Kukoro iz Turopolja.

Neke kuće već naseljene

No, prije umirovljenika, u kućama su smješteni ljudi čiji su domovi uništeni u potresu. Umirovljenička naselja su u funkciji u Glini i Petrinji, dok su kuće u Sisku prazne.

"O tome ovisi i suradnja s Ministarstvom socijalne skrbi gdje ćemo ugovorno dogovarati mogućnosti odnosno pravila useljavanja ljudi u ove naše zgrade, ali vjerujemo da će to kroz godinu dvije dana biti moguća opcija", kaže za RTL zamjenik župana Mihael Jurić.

Zanimljivo, kuće su bile opremljene još prije dvije godine, no useljenje je odgođeno, jer nije izgrađena pretpristupna cesta. Ideja je da korisnici sami kuhaju i obavljaju sve svakodnevne aktivnosti, ali uz mogućnost podrške djelatnika doma za starije.

"Tu je prvenstveno medicinska sestra i njegovateljica, ali isto tako imat će i podršku socijalnog radnika i fizioterapeuta", objasnio je ravnatelj Doma za starije Ivor Borovnjak.

Ništa nije definirano

Treba reći i kako se ne može svatko prijaviti za boravak u naselju. Konačni uvjeti će biti utvrđeni tek nakon dogovora s Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. 

"Korisnici koji moraju dokazati da nemaju obiteljskih srodnika koji mogu brinuti, skrbiti o njima, onda oni ulaze u sustav mreže i za njih će ministarstvo plaćati veći dio smještaja", objasnio je Jurić.

Za one koji ispune uvjete smještaja, kroz sustav socijalne skrbi država bi pokrivala veći dio troška. Koliko bi točno korisnici plaćali, još nije definirano.

"Pa s obzirom da je cijena nešto veća, povećavana je, ali ne bi trebalo biti za ovakve smještaje za pokretne korisnike ne bi trebala biti ništa veća od recimo 1200 eura", kaže Jurić.