Ratna zbivanja postavljaju nove izazove pred najveći državni investicijski fond na svijetu. Nova preporuka mogla bi otvoriti vrata ulaganjima u velike zapadne obrambene kompanije koje su trenutačno isključene iz njegova portfelja zbog sudjelovanja u proizvodnji nuklearnog oružja, javlja Euronews.

Revizija smjernica

Povjerenstvo koje je imenovala norveška vlada predložilo je tu promjenu u četvrtak, u sklopu revizije etičkih pravila fonda. Prema trenutačnim etičkim smjernicama, fond ne smije ulagati u 14 kompanija koje razvijaju ili proizvode nuklearno oružje ili njegove komponente, uključujući industrijske divove Airbus, BAE Systems, Boeing, Lockheed Martin i Safran.

Norveška vlada naredila je reviziju smjernica u studenome prošle godine, a povjerenstvom je predsjedao bivši guverner središnje banke Svein Gjedrem.

Prema predloženoj iznimci, fondu bi bilo dopušteno ulagati u proizvođače nuklearnog oružja sa sjedištem u državama koje su prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) priznate kao nuklearne sile, a istodobno su saveznice Norveške u NATO-u.

'To znači da će se nekoliko britanskih, francuskih i američkih proizvođača oružja vratiti u portfelj fonda', rekao je Gjedrem predstavljajući dokument na 434 stranice.

Povjerenstvo je navelo da će ostali kriteriji za isključivanje ulaganja iz etičkih razloga ostati na snazi. To uključuje proizvodnju biološkog i kemijskog oružja, protupješačkih mina i kazetnog streljiva, kao i ograničenja povezana s ugljenom, duhanom i kanabisom.

Stoltenberg upozorio na paradoks

Izvješće je predano ministru financija Jensu Stoltenbergu, bivšem glavnom tajniku NATO-a.

Stoltenberg je upozorio na 'paradoks' prema kojem 'norveški fond ne može ulagati u kompanije koje bi mogle biti ključne za sigurnost Norveške', i to u trenutku kada Rusija sve češće prijeti uporabom nuklearnog oružja, a Kina povećava vlastiti nuklearni arsenal.

Povjerenstvo je također preporučilo promjene u radu Etičkog vijeća, neovisnog tijela zaduženog za davanje preporuka norveškoj središnjoj banci, koja upravlja fondom.

Vijeće bi i dalje bilo odgovorno za procjenu rizika da kompanije ozbiljno krše etičke standarde fonda, ali više ne bi moglo izravno preporučivati njihovo isključivanje iz portfelja. Ta je ovlast već privremeno suspendirana do završetka revizije.

Odluka sljedećeg proljeća

Preporuke iz izvješća bit će predmet javnog savjetovanja do 15. siječnja, nakon čega će vlada sljedećeg proljeća predstaviti svoju procjenu parlamentu.

Neke političke stranke, osobito one na ljevici, već su kritizirale izvješće, a jedan dužnosnik Zelenih nazvao ga je 'potpuno besmislenim'.

Norveški državni investicijski fond ulaže u više od 7000 kompanija diljem svijeta i posjeduje oko 1,5 posto svih dionica uvrštenih na svjetske burze.