Nova koalicijska vlada u Nizozemskoj je još daleko jer stranke tek trebaju dogovoriti zajedničko stajalište o vladavini prava s krajnjim desničarem Geertom Wildersom, a kamoli otvoriti pregovore, rekao je u ponedjeljak dužnosnik upoznat sa situacijom
Wildersova nacionalistička Slobodarska stranka (PVV) jasni je pobjednik izbora održanih 22. studenoga, ali s oko četvrtinom osvojenih glasova on mora pronaći partnere za održivu koaliciju.
Njegova dva ključna moguća partnera, konzervativna Narodna stranka za slobodu i demokraciju (VVD) premijera u odlasku Marka Ruttea i nova centristička stranka Novi društveni ugovor (NSC) osnovana u kolovozu, izrazili su ozbiljne dvojbe u pogledu suradnje s njime.
vezane vijesti
Program Wildersove stranke poziva na ukidanje džamija i Kurana u Nizozemskoj, što bi bilo protivno nizozemskom ustavnom pravu na slobodu vjeroispovijesti, na zabranu muslimanskih škola, što bi bilo protivno ustavnoj slobodi na obrazovanje, te na referendum o izlasku iz Europske unije, što je crvena linija za druge stranke.
Wilders opetovano govori da je spreman odustati od tih ciljeva kako bi osnovao vladu, ali stranke žele snažnija jamstva da neće tražiti bilo kakve mjere koje se smatra protuustavnima.
PVV, VVD i NSC te manja stranka poljoprivrednika BBB, koja ima velik broj mjesta u Senatu, prvo će pokušati postići dogovor o zajedničkim stajalištima, napisao je u izvješću Ronald Plasterk, prije nego evenutalno pristupe pregovorima o osnivanju koalicijske vlade.
Stranke će morati "ispitati slažu li se oko osnova kako bi se osiguralo poštivanje ustava, temeljnih prava i demokratske vladavine prava".
Plasterk je rekao da će se ti pregovori voditi između prosinca ove godine i siječnja iduće, a njegovo novo izvješće očekuje se u veljači.
Osnivanje vlade u Nizozemskoj obično traje mjesecima. Pregovori nakon izbora u ožujku 2021. trajali su rekordnih 299 dana.
Nova vlada mogla bi u konačnici biti većinska koalicija četiri stranke ili manjinska s dvije ili tri.
Ne postigne li se dogovor, u obzir bi mogle doći koalicije s laburistima i Zeleno-lijevom strankom koji su bili drugi na izborima, a posljednja opcija je održavanje novih izbora.
