'Operacijom Oluja definitivno je slomljena pobuna dijela Srba u Hrvatskoj, a time i skršena samoproglašena Republika Srpska Krajina. Time je na tom području ponovno uspostavljen ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Također, ponovno su, kontinentalnom trasom, prometno spojeni jug i sjever Hrvatske', objašnjavaju udruge, ali upozoravaju i na okrutne zločine i ubojstva 600 osoba.

'Treba imati u vidu i one posljedice ove akcije oličene u paleži i pljački te brojnim nekažnjenim, pa i sustavno prikrivanim ubojstvima civila. Istraživanja koja je proveo Hrvatski helsinški odbor pokazala su da je u kolovozu i rujnu 1995, u tijeku i nakon završetka vojnih djelovanja, na akcijom integriranome teritoriju ubijeno više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća. Iz straha za osobnu sigurnost, kao i na nagovor krajinskih vlasti, Hrvatsku je tada napustilo više od 150.000 njezinih dotadašnjih stanovnika, uglavnom Srba', podsjećaju udruge i nabrajaju zločine na tom području za koje još nitko nije odgovarao
- U vrijeme trajanja vojno-redarstvene akcije Oluja 6. kolovoza 1995. u mjestu Golubić kraj Knina ubijeno je najmanje 10 civila. Zločini nisu procesuirani.

- Ubojstva najmanje petoro civila u Mokrom Polju (Knin) započela su 6. kolovoza tijekom akcije Oluja i nastavila se nakon završetka vojnog djelovanja. Zločini nisu procesuirani.

- Između 7. i 8. kolovoza 1995. u napadima na izbjegličku kolonu između Gline i Dvora poginulo je nekoliko desetaka civila s područja općina Glina, Topusko, Gvozd i Vojnić. Zločini nisu procesuirani.

- U mjestu Komić (Korenica) 12. kolovoza 1995. ubijeno je devetero civila. Zločini nisu procesuirani.

- 25. kolovoza 1995. u selu Grubori (Knin) ubijeno je šestero civila. Nakon sustavnog prikrivanja zločina, o čemu je pred MKSJ svjedočilo više osoba, ŽDO iz Zagreba podiglo je 15. prosinca 2010. godine optužnicu protiv trojice hrvatskih državljana F. D. (1963), B. K. (1957) i I. B. (1973) zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

- Dana 27. kolovoza 1995. godine oko 16 sati u selu Gošić (Kistanje) ubijeno je sedmoro civila. ŽDO iz Zadra podiglo je optužnicu br. KT-83/96 od 13. veljače 1996, ali zbog nedostatka čvrstih dokaza postupak je vraćen u stadij istrage protiv nepoznatih počinitelja.

- Za vrijeme VRA Oluja pa do konca 1995. godine u selu Kijani (Gračac), prema Izvještaju HHO-a, registrirano je 14 ubijenih civila među kojima devet žena. Zločini nisu procesuirani.

- Dana 28. rujna 1995. godine u selu Varivode (Kistanje) oko 17–17.30 sati ubijeno je devetoro civila. Za zločin se sumnjičilo šestoricu pripadnika hrvatskih redarstvenih snaga, no nakon postupka pred Županijskim sudom u Zadru te ponovljenog suđenja na Županijskom sudu u Šibeniku optuženici su oslobođeni krivnje, čime je istraga vraćena na početak, protiv nepoznatih počinitelja. Ni osam godina nakon završenog postupka pred šibenskim sudom nema novih saznanja te progona počinitelja tog zločina.

Udruge ovim primjerima žele podsjetiti javnost i relevantne Vladine institucije na činjenice da su ti zločini počinjeni i da za njih nitko nije odgovarao te time na neizvršenu obvezu otkrivanja i procesuiranja počinitelja ratnog zločina nad civilima. 'Procesuiranje ratnih zločina mora se provoditi dosljedno, bez obzira tko je počinitelj, a tko je žrtva, jer zločin, ma čime on bio potaknut, nema ni naciju ni vjeru nego samo obilježje zla i stoga ničim ne može biti opravdan, kao što se ne može opravdati ni njegovo neprocesuiranje', ističu udruge.

Što se tiče presude za generale u Haagu podsjećaju da se optužnicom generalima stavljaju na teret 'progoni, deportacije i prisilna premještanja, pljačkanje javne ili privatne imovine, bezobzirno razaranje, nehumana djela i okrutno postupanje, te nereagiranja na zločine počinjene na nižim razinama: što uključuje ubijanje civila u općinama Knin (sela Kovačić, Đurići, Žagrović, Grubori), Orlić (sela Orlić, Šarena Jezera/Vrbnik, Uzdolje), Kistanje (selo Kakanj), Ervenik (selo Oton) i Donji Lapac (selo Oraovac)'.

Pozivaju na mirno i dostojanstveno prihvaćanje odluke sudskog vijeća MKSJ. Ističu da je Republika Hrvatska snažno podupirala osnivanje Suda, Statut Suda uvrstila u nacionalno zakonodavstvo, tako da su i odluke Suda sastavni dio njena prava te se iste moraju poštivati.