Obilne oborine i olujni vjetar prouzročili su velike probleme na sjeverozapadu Hrvatske. U Poreču je građevinska dizalica pala na dvije zgrade, priobalni gradovi u Istri i Rijeka djelomično su poplavljeni zbog visoke razine mora, vatrogasci u Puli uklanjaju oborene grane, a grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je i Zagreb, u kojem je u kratko vrijeme pala velika količina kiše
U Poreču se srušila velika građevinska dizalica na gradilištu. Srušila se uslijed naleta vjetra, vjerojatno i pijavice, na obližnje stambene zgrade, javlja portal Istra - Terra Magica, dodajući da je puka sreća da nitko nije nastradao s obzirom na to da su u zgradama bili stanari.
Na teren su izašli porečki vatrogasci i osigurali prostor te policija, koja će ondje dežurati tijekom dana. Dizalica je na prvu zgradu srećom pala bočno. Crijepovi i dijelovi krovova obje zgrade razletjeli su se svuda naokolo i oštetili automobile koji su bili parkirani ispred obližnjeg vrtića.
Stanari zgrada kazali su za taj portal da se snažno čuo udarac, kao da je nešto prasnulo, kada se dizalica svom težinom srušila na zgrade. Ljudi kažu da su vidjeli nešto nalik pijavici ili tornadu, koji je očito prošao točno tom ulicom te srušio dizalicu, a ona je pala i na kombi i smrskala ga. Na obližnjim vilama za odmor vidi se iskrivljena metalna ograda, a štete ima i na obližnjim gradilištima. Polomljena su i stakla na autobusnoj čekaonici.
Kristijan Ukota, zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Poreč, potvrdio je za tpotal da je dizalica, uz dvije zgrade, oštetila i jedan pomoćni objekt u privatnom vlasništvu. Uz smrskani kombi, oštećeno je još pet ili šest automobila.
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) podsjetio je nešto prije 13 sati da je na snazi upozorenje za opasno vrijeme na cijelom Jadranu, u Gorskom kotaru i Lici, ali i na području zagrebačke regije, gdje je u međuvremenu također oglašen narančasti alarm.
Na mareografskoj postaji u Bakru u petak je zabilježen vodostaj koji za 107 centimetara premašuje srednju morsku razinu, što je jedan od najvećih vodostaja zabilježenih od 1929., kada je utemeljena postaja u Bakru, izvijestili su s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Vodostaj je zabilježen u 9 sati i 24 minute, a s Geofizičkog odsjeka PMF-a objasnili su da je nekoliko mogućih čimbenika koji su pridonijeli tako visokoj razini mora.
'Prve analize jasno ukazuju na važnost tzv. olujnog uspora, tj. uzdignuća morske razine povezanog s djelovanjem niskog tlaka zraka i olujnog južnog vjetra. Dodatni su čimbenik plimne oscilacije, koje su u navedeno vrijeme podržale pojavu visoke vode', izvijestili su.
Također su naveli da pojavi izuzetno visokih vodostaja pridonosi porast morske razine vezan uz klimatske promjene, a brzina tog porasta u zadnjim desetljećima na Jadranu iznosi oko tri milimetra godišnje.
