Mediji u BiH izvještavaju o dvogodišnjem djetetu, rođenome u Bihaću, s obilježjima obaju spolova, koje u Sarajevu čeka na operaciju koja će mu odrediti spol, a time i budući život
Roditelji su dijete napustili odmah nakon rođenja, pretpostavlja se upravo zbog atipičnih genitalija, nakon čega je smješteno u ustanovu za nezbrinutu djecu.
Trenutačno je dijete smješteno na Pedijatrijskoj klinici Kliničkog centra Sarajevo zbog, kako objašnjava pedijatrica dr. Snježana Hasanbegović, dijagnostičkih pretraga, koje su opsežne i moraju se ponavljati radi sigurne dijagnoze.
Odluku o tome kojeg će spola dijete biti donijet će pedijatri, dječji kirurzi, socijalni radnici i psiholozi zajedno s Etičkim povjerenstvom. Dr. Hasanbegović objašnjava kako se s takvim pacijentima postupa prema smjernicama iz aktualne stručne literature, napominjući kako je svaki slučaj individualan, ali je češća klasifikacija u ženski fenotip jer se, kako kaže, žensko spolovilo lakše i uspješnije rekonstruira.
Kod žena je, dodaje dr. Hasanbegović, uspješnija i hormonska podrška koja se, ako je potrebno, daje u vrijeme puberteta i kasnijeg života, radi postizanja razvoja vanjskih spolnih oznaka i možda mogućnosti rađanja.
Dvospolno dijete iz Bihaća, dakako, nije trenutačno jedino koje se liječi u Sarajevu, a psiholozi napominju kako poremećaj koji se prije nazivao hermafroditizam, a danas interseksualnost, iako se o njemu u javnosti puno ne govori, nije tako rijedak.
Svjetske stručne statistike, naime, potvrđuju kako na svakih 1.666 poroda dolazi jedno dijete koje nema tipične spolne hormone, XX koji određuju ženski spol ili XY za muški spol, no čak jedno na sto djece, kako iznosi psihologinja Maja Mamula čije je interesno područje seksualnost, rađa se s tijelom koje odudara od ženskoga, odnosno muškog standarda.
Službenih podataka o broju interseksualnih osoba u Hrvatskoj nema, spominje se brojka od njih 200-tinjak, no ako se vodimo svjetskom statistikom, brojka bi trebala biti veća. Naime, na 41 tisuću djece, koliko ih se otprilike godišnje rodi u Hrvatskoj, njih 25 nemaju standardne XX ili XY kromosome, što bi bila najjednostavnija definicija interseksualnosti.
No njih 410, također izračunato prema svjetskoj statistici, rađa se s nekom od seksualnih anatomskih varijacija, koje se tijekom života mogu, ali ne moraju manifestirati. 'To je jedna vrlo komplicirana priča jer stvari često nisu jasne od rođenja, pa treba čekati do puberteta. Jedan spolni organ može biti vidljiviji, no to ne znači da je osoba zapravo tog spola SEnD', objašnjava psihologinja Mamula piše Slobodna Dalmacija.
