Rat u Sudanu prerasta u poligon za tehnološko nadmetanje velikih sila, dok sve raširenija uporaba dronova ugrožava civile, povratak raseljenih osoba i stabilnost šire regije, upozorava Yasir Zaidan, predavač na Sveučilištu Seattle i Sveučilištu Washington u svom tekstu za portal War on the Rocks
U lipnju 2026., prilikom prvog povratka u rodni Kartum od početka rata u travnju 2023., Zaidan je svjedočio razmjerima razaranja civilne infrastrukture. Iako su obnovljeni komercijalni letovi omogućili povratak dijela stanovništva, napadi dronovima ponovno dovode u pitanje mogućnost povratka normalnom životu.
Kako objašnjava u tekstu za War on the Rocks, Sudanske oružane snage bore se protiv Snaga za brzu potporu (RSF), milicije povezane s nekadašnjim snagama Janjaweed. Snage za brzu potporu počele su koristiti dronove kratkog dometa već tijekom prvog mjeseca rata u Kartumu. Sudanske oružane snage ubrzo su slijedile njihov primjer, uz pomoć Ukrajine, pretvarajući civilne dronove u naoružane letjelice, koje su se pokazale vrlo učinkovitima u urbanom ratovanju, navodi.
Prema izvješćima na koja se autor poziva, RSF je nabavio kineske dronove preko Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), a napadi su zahvatili i udaljene gradove poput Port Sudana. Napadi na elektrane, zračne luke i drugu infrastrukturu uzrokuju prekide opskrbe električnom energijom i ometaju humanitarne operacije.
Istodobno, sudanska vojska oslanja se na turske dronove i sustave protuzračne obrane. U veljači 2026. sudanske snage dronom Bayraktar Akıncı uništile su kineski sustav protuzračne obrane FK-2000 koji je koristio RSF. Sukob se tako pretvara u svojevrsnu tehnološku utrku između kineskih i turskih vojnih sustava.
Prema podacima koje je iznijela dužnosnica UN-a Rosemary DiCarlo, u napadima dronovima od siječnja do lipnja 2026. poginulo je više od 1100 civila, što čini oko 80 posto svih zabilježenih civilnih žrtava u tom razdoblju.
Posljedice nisu ograničene na Sudan. Zaidan upozorava da bi se tehnologija dronova mogla proširiti na susjedne zemlje i regiju Sahela, gdje djeluju skupine poput Al-Qaide i Islamske države. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da napredni sustavi dospiju u ruke nedržavnih oružanih skupina, čime bi se dodatno ugrozila regionalna sigurnost i trgovina Crvenim morem.
Autor ističe i ulogu UAE-a, za koje izvješća UN-a i medija navode da podupiru RSF i omogućuju mu nabavu naprednog naoružanja. Ujedinjeni Arapski Emirati produljuju rat u Sudanu i destabiliziraju širu regiju pružanjem napredne tehnologije za dronove Snagama za brzu potporu, nedržavnoj miliciji odgovornoj za genocid i teške ratne zločine, piše. Emirati te optužbe poriču. Prema pisanju New York Timesa koje Zaidan navodi, osoblje iz UAE-a upravljalo je kineskim dronovima iz baza u Čadu, blizu sudanske granice.
Ni sudanska vojska nije bez odgovornosti za civilne žrtve. Zaidan navodi da su njezini napadi dronovima odnijeli civilne živote u Darfuru te da je u kolovozu 2026. prijavljen napad na sudsko ročište u kojem je poginulo 35 ljudi.
Embargo nije dovoljan
Rat u Sudanu već je postao regionalni posrednički rat, dok, tvrdi on, dok međunarodna zajednica nije odgovorila dovoljno odlučno na širenje ratovanja dronovima. Vijeće sigurnosti UN-a produljilo je embargo na oružje za Darfur do 11. prosinca 2026., dok prijedlog SAD-a da se embargo proširi na cijeli Sudan nije dobio potrebnu potporu.
Do rujna 2025. specijalizirana obrambena publikacija Janes potvrdila je pad triju dronova turske proizvodnje Akıncı te identificirala dio raketnog potisnika na snimkama Snaga za brzu potporu koji je vrlo nalikovao komponenti kineskog sustava protuzračne obrane FK-2000.
Ubrzo nakon toga Snage za brzu potporu napale su područje pod kontrolom sudanskih oružanih snaga, što je sudansku vojsku potaknulo da unaprijedi postojeći turski sustav za obranu od dronova na model HİSAR-A, turski obrambeni sustav sposoban suprotstaviti se novoj kineskoj tehnologiji. U veljači 2026. dron Bayraktar Akıncı, kojim su upravljale sudanske oružane snage, uništio je kineski sustav protuzračne obrane FK-2000 koji su Snage za brzu potporu koristile u Južnom Kordofanu. Tako se rat brzo pretvorio u tehnološku utrku između dvaju globalnih konkurenata u industriji vojnih dronova, piše on u tekstu.
Zaidan smatra da bi sankcije trebalo usmjeriti na RSF i tvrtke koje mu omogućuju nabavu oružja, uz razmatranje njihova proglašavanja terorističkim organizacijama. Predlaže i obustavu daljnje prodaje američkog oružja UAE-u dok Abu Dhabi ne prekine potporu toj miliciji.
Poziva i na dosljednju primjenu međunarodnih pravila o trgovini oružjem, osobito odredbi koje se odnose na sprečavanje preusmjeravanja oružja i procjenu rizika od kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Kina bi, kao stranka Ugovora o trgovini oružjem, trebala spriječiti da njezino oružje završi u Sudanu protivno obvezujućim međunarodnim ograničenjima.
Zaključak je Yasira Zaidana, predavača na Sveučilištu Seattle i Sveučilištu Washington, da nekontrolirano širenje tehnologije dronova ne ugrožava samo civile i humanitarni pristup u Sudanu nego i povratak milijuna raseljenih ljudi te stabilnost susjednih država. Bez učinkovitih mjera protiv prijenosa naprednog naoružanja, rat bi mogao ostaviti dugoročne posljedice daleko izvan sudanskih granica.