Na slovačkom tržištu, nama usporedivom po broju stanovnika, kupovnoj moći i broju medijskih izdanja, medij Dennik N, fokusiran na istraživačke priče i razotkrivanje nepravilnosti kod vladajućih struktura, prikupio je čak 70.000 pretplatnika od 2014. kad je osnovan, ističe se u istraživanju "Digitalna pretplata - novi smjer za kvalitetno i neovisno novinarstvo" koje je financiralo DZNAP, a proveo novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.

Ističe i da su hrvatske brojke male i reflektiraju stav publike, no izdavači tvrde da su zadovoljni, s obzirom na to koliko je tržište i koliko je malo prošlo od „zaključavanja“ medijskih sadržaja na internetu.

U istraživanju se referira i na Reutersove podatke prema kojima je Hrvatska s udjelom od osam posto na zadnjem mjestu između 20 zemalja Europske unije u kojima čitatelji plaćaju za vijesti. U Švedskoj je udio najveći - 33 posto publike plaća medijski sadržaj, u Finskoj 19 posto, kao i u Belgiji, u Danskoj 18 posto, Nizozemskoj 17 posto, Irskoj 16 posto, Njemačkoj 14 posto.

"Iako bi se na prvi pogled moglo reći da su čitatelji spremniji platiti vijesti u bogatijim državama, to ipak nije slučaj, pa tako iznenađuju podaci za Rumunjsku gdje 16 posto ljudi ima pretplatu na medije, dok, primjerice, u Francuskoj tek 11 posto čitatelja plaća vijesti na internetu. Po broju pretplatnika također smo na dnu, što nije ništa neobično budući da smo zadnji i uveli digitalne pretplate", komentira autor projekta Goran Penić.

Dodaje da je proces navikavanja čitatelja da kvalitetno novinarstvo nije besplatno dugo trajao i u drugim europskim zemljama, a u Hrvatskoj će trajati vjerojatno i duže budući da smo kasno krenuli i navikli čitatelje da im je sve dostupno online, besplatno.

Penić je prikupio podatke od svih izdavača koji su uveli naplatu sadržaja (Hanza medija, Styrije i Telegram Media Grupe) te poslao upitnik i Index promociji, jer je želio dobiti odgovor zašto oni nisu uveli pretplatu, ali Index je odbio sudjelovati u projektu. Cilj projekta je analiza kako je „zaključavanje“ sadržaja utjecalo na čitateljske navike, kvalitetu u novinarstvu i neovisnost novinara i izdavača od oglašivača, politike i moćnika, ali i na vrednovanje autorskog rada novinara i doseg do čitatelja, posebno s istraživačkim temama.