NA SREDIŠNJEM TRGU

Most: 'Rušenje drvoreda lipa u Karlovcu pokazuje odnos gradske vlasti prema građanima'

22.07.2026 u 15:21

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot i povjerenica Mosta za Karlovačku županiju Nikolina Bišćan ocijenili su u srijedu da je rušenje drvoreda lipa na središnjem trgu u Karlovcu odraz odnosa gradske vlasti prema građanima

„Karlovac se prvi u Hrvatskoj pretvara u grad s diktaturom- građane koji upozoravaju na žutu vodu posjećuje policija, ljudima se dolazi na vrata, a aktivistice koje mirno brane stabla privodi se i zabranjuje im se pristup trgu. Ako to prođe, diktatura na mala vrata kroz Karlovac ulazi u cijelu Hrvatsku“, ustvrdio je Troskot na konferenciji za novinare.

Dodao je i da "ne treba presjeći stabla nego diktaturu" jer, kako je rekao, stabla u centru i drugim dijelovima Karlovca nisu samo komunalno pitanje nego i uspomene.

Troskot je također rekao da gradska vlast odugovlači s dostavom dokumentacije o javnoj nabavi i postupku ispiranja vodovodnih cijevi, za koji su plaćene stotine tisuća eura, iako je voda nakon toga ostala žuta. Dodao je da direktor Vodovoda i kanalizacije Miroslav Vukovojac do danas nije dostavio dokument kojim bi dokazao da je prethodno vodio veliki sustav, što je bio jedan od ključnih uvjeta za dobivanje tog posla.

„Krenulo je s kanalizacijom i fekalijama koje su ljudima plivale po podrumima, nastavilo se s jednom od najskupljih i najgorih voda u Hrvatskoj, a sada se krenulo na stabla, parkove i ono što Karlovčanima predstavlja njihov grad. Ovo više nije odnos samo prema zelenilu. Ovo je odnos prema identitetu Karlovčana“, poručio je Troskot.

Povjerenica Mosta Nikolina Bišćan je podsjetila da je drvored lipa zbog uređenja trga srušen u nekoliko sati iako je četiri tisuće građana potpisalo peticiju i tražilo dijalog s gradskom vlašću o tome.

Iz Mosta su pohvalili ideju uređenja parka u Grabriku, ali i upozorili da je provedba promašila smisao zelenog parka.

"Dobro je da Grabrik dobije park za sve građane, ali kada se gotovo četvrtina prostora prekrije betonom, onda više ne govorimo o zelenom parku, nego o betoniranoj površini. Dobra ideja lošom je provedbom pretvorena u suprotnost onome što je trebala biti“, zaključili su.