Pritom je, rekao je, osnovna ideja da se na reformi kurikuluma zaposli što više ljudi iz škola na puno radno vrijeme, to jest da ih se oslobodi svih drugih obveza kako bi jedno polugodište mogli koncentrirano raditi na reformi kurikuluma.

Da bismo to mogli učiniti, trebamo privremeno zaposliti druge ljude koji će to polugodište raditi poslove onih koji će se potpuno posvetiti radu na reformi kurikuluma i za to smo osigurali većinu od spomenutih 12,35 milijuna kuna, objasnio je ministar Mornar u razgovoru za Hinu.

Dodao je kako su procjene Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) da na reformi kurikuluma treba angažirati oko 300 ljudi u povjerenstvima po predmetima.

Mornar, naime, smatra da se u reformi kurikuluma vjerojatno nećemo moći 'otrgnuti' iz predmetne nastave jer je ona u Hrvatskoj duboko uvriježena. S tim u vezi, spomenuo je burne reakcije protivljenja već na samu pomisao koja, rekao je, zapravo nikada nije ni bila javno izrečena da se uvede predmet 'znanost' u kojem bi se spojile fizika, kemija i biologija. Ali, ističe, nije problem broj predmeta, nego njihov sadržaj jer, kako je rekao, 'ne bismo ništa postigli ako bismo te predmete formalno 'objedinili' u jedan bez sadržajne promjene'.

Ministar je podsjetio na to da se od 11,5 milijarda kuna koje MZOS na godinu dobije iz proračuna za plaće izdvoji 9,6 milijarda. Oko milijardu kuna su, kako je rekao, razna socijalna davanja - subvencija studentske prehrane, smještaja i školarina, prijevoza učenika i nastavnika, to jest sve što zapravo nije izdvajanje za osnovnu zadaću ministarstva.

Iako svjestan da su uštede nužne zbog velikoga proračunskog deficita, ministar je rekao da je prostor za njih, ako se ne diraju plaće i socijalna davanja, u proračunu užasno ograničen i da ga praktički nema. U toj preostaloj milijardi kuna su programi i aktivnosti kao što su to asistenti za djecu s teškoćama, obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu, poticaji tehničkoj kulturi, članstvo u međunarodnim udrugama, zaklada za znanost, materijalni troškovi instituta i sveučilišta.

Istaknuo je kako je za njega apsurdno da se sveučilištima smanjuju materijalni troškovi za dodatnih deset posto, 'to smo ponovno morali napraviti', a prigovara im se da previše zarađuju pa se u javnosti dobiva dojam da su 'na državnim jaslama' i dodatno zarađuju mnogo novca. Pritom se zaboravlja da država, primjerice, 'pokriva' samo 30 posto troškova Fakulteta elekrotehnike u računarstva (FER) za struju, vodu i grijanje, a sam FER ostatak za 45 tisuća četvornih metara površine.

Mornar je ocijenio da bi Ministarstvo moglo staviti 'ključ u bravu' da su od te preostale milijarde ostvarene tražene uštede od 300 milijuna kuna.

MZOS jedan od najboljih u povlačenju novca iz fondova Europske unije (EU)

Budući da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta jedno je od najboljih u povlačenju novca iz EU fondova, ministru Mornaru je neobično da nema, kako je rekao, 'neograničen iznos limita tzv. domaće komponente'. Riječ je o tome, objasnio je, da je za projekte EU-a to ministarstvo za sljedeću godinu osiguralo oko sto milijuna kuna što ulazi u tzv. limit. Načelo je da zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska, za svaki projekt trebaju osigurati 15 posto novca, a 85 posto daje EU.

Zato Mornar kaže: 'Nebo bi trebalo biti granica za tu domaću komponentu i na bilo koji način bi trebalo nabaviti novac za projekte u koje trebamo sami uložiti 15 milijuna kuna, a koji će na to donijeti još 85 milijuna kuna.'

Ministar je podupro odluku potpredsjednika Vlade i ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branka Grčića da zaposli oko 300 novih stručnjaka kako bismo bili još uspješniji u povlačenju novca iz europskih fondova. Posao prijavljivanja europskih projekata težak je i birokratiziran.

Projekt 'E-škole' razlog za radost

Jedan od razloga za radost u idućoj godini za ministra je projekt 'E-škole' koji će se povezati s reformom kurikuluma. Istaknuo je da je ministarstvo za taj projekt u idućoj godini osiguralo 20 milijuna kuna za provedbu pilot-projekta kojemu je svrha 'podići' između 100 i 150 škola na višu razinu informatičke pismenosti. Tim će se novcem osigurati barem dio nastavnog materijala za tzv. STEM predmete (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika), a većina novca ići će na opremu. Najavio je da će uskoro biti otvoren javni natječaj za prijave škola na taj projekt, a zamisao je da će te škole provoditi novi, eksperimentalni kurikulum, ali bez tiskanja novih udžbenika kako se roditelji ne bi opterećivali dodatnim troškovima.

Ministar je potvrdio kako je na nedavnom razgovoru s rektorima načelno rečeno da bi se trebale povećati upisne kvote na sveučilištima za prirodne i tehničke studije, ali, ocijenio je, provedba će biti sporija jer ne možemo osigurati sredstva za proširenje kapaciteta na tim studijima. Zato će se postupno povećavati upisne kvote na tehničkim i prirodnim fakultetima, a na društvenim i humanističkim postupno će se smanjivati, koristeći mehanizam programskih ugovora.
Naime, jedan od projekata koji će se razrađivati iduće godine bit će i projekt programskih ugovora sa sveučilištima. Sveučilišta bi s državom trebala potpisati ugovore kojima se utvrđuju njihove obveze za koje im država daje potreban novac. S tim u vezi Mornar je, kako je rekao, veliki zagovornik potpune autonomije sveučilišta u raspolaganju dobivenim novcem.

Glavni razlog za izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju je odgoda licenciranja ravnatelja

Licenciranje ravnatelja odgođeno je do 2017. godine, što je bio i glavni razlog za žurnu proceduru izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju, rekao je Mornar. Objasnio je kako se to moralo učiniti da se ne napravi kaos u sustavu obrazovanja jer je propisivao da se do 1. siječnja 2015. moraju licencirati svi ravnatelji, za što nisu bili osigurani uvjeti ni programi po kojima ih treba licencirati, niti tko će ih licencirati.

Mornar je najavio da će do kraja ove ili najkasnije početkom iduće godine biti upućen na javnu raspravu Nacrt Pravilnika o programu, postupku i načinu stjecanja, izdavanja i obnavljanja licencije za rad ravnatelja.

U vezi s namjerom da se ove godine donesu novi zakoni o odgoju i obrazovanju, ali uz podijeljena mišljenja - polovica je smatrala da trebaju biti dva odvojena zakona, a polovica da bi trebao ostati jedan zakon za odgoj i obrazovanje - Mornar je istaknuo kako je osobno inzistirao da se ne donosi novi zakon 'u praskozorje devetogodišnje osnovne škole' koja je, podsjetio je, propisana strategijom, što treba ozbiljno pripremiti i koja će zasigurno iziskivati donošenje novog zakona.