‘Europa žanje ono što je sijala. Ovo nije ništa neočekivano’, kaže Galić i dodaje da se moglo od početka računati da će učenički prosvjedi prijeći u borbu za novo društvo.

‘Nezadovoljstvo je silno, moglo se očekivati da će prijeći u nasilje. To u Francuskoj nije nepoznato, bilo je puno pobuna, događaja koji su završavali velikim nasiljem. To je u kodu francuske politike pa i francuskog naroda. Svi sada glume iznenađenje, iako za iznenađenje nema mjesta. Ovo društvo ne nudi nikakvu perspektivu i normalno je da su se mladi pobunili’, govori.

Jedna marginalna političarka Ursula von der Leyen, govori Galić, daje površnu perspektivu europske zajednice i pritom je puna samozadovoljstva, došlo je do nečeg što se moglo predvidjeti.

‘Ja nemam obavještajne podatke poput francuskog predsjednika da bih mogao govoriti tko se infiltrirao... Mélenchon je radikalnija ljevica, nešto što je ekstremno mi se čini da se događa izvan političke vlasti. Ne znam, Macron je evidentno podcijenio prosvjed od prvog dana, on je mislio da su to djeca i da s djecom nema što razgovarati. Danas djeca odrastaju brže nego kad je Macron bio dijete, društvo je raslojeno, teško podnošljivo, ni to nije uzeo u obzir, ništa nije napravio da reformira Francusku, da digne Europu na nivo koji će pojačati koheziju država EU-a... On se sinoć iščuđava kako Francuzi mogu biti protiv Francuske, i on je Francuz, a ništa nije napravio da do ovoga ne dođe’, upozorava Galić.

‘Kasno je Macron na Kosovo stigao’, parafrazira Galić poznatu izreku.

Prosvjedi otkrivaju dublju krizu Europe

Govoreći o prosvjedima u Albaniji, Galić objašnjava da se građani bune protiv očigledne korupcije i sluganstva prema velesili.

‘Taj prosvjed ima drugu dimenziju, ali je prosvjed protiv demokratske tiranije’, dodaje.

Prosvjedi u Italiji, Portugalu i Belgiji, smatra, pokazuju da se Europa suočava sa sličnim problemima, koji se samo različito manifestiraju.

‘Europa je zrela za velike promjene, pitanje je samo tko će ih povesti. Nema sad liderstva ni među strankama ni vođama’, naglašava Galić.

‘Ja velikih lidera, a ni malih lidera, u Europi ne vidim. Možda sam zauzet stvarnim liderima koje sam sretao, ali danas mi se čini da Europi nedostaje velikih ljudi i ideja i otuda joj Trump sa svojih intelektualnih pozicija, a Putin iz svojih demokratskih iskustava, mogu savjetovati ili optuživati je da je u dekadenciji, što nije sasvim netočno’, govori Galić.

‘Plenković je propustio stabilizirati hrvatsko društvo’

Govoreći o deset godina Andreja Plenkovića na čelu Vlade, Galić kaže da je premijer propustio stabilizirati hrvatsko društvo.

‘Zapeli smo u ćorsokaku gdje se miješaju različita povijesna iskustva, dijeli se nacija i narod. To nije dobro za Hrvatsku, njenu budućnost’, kaže.

Jedna povijesna epoha prekriva se novim pokrivačem dvostruke konotacije i mijenja se povijest, upozorava Galić. Odmah dodaje i da se povijest ne može promijeniti.

‘To je dovelo do toga da ne znamo u kakvoj državi živimo, jesmo li u demokratskoj Hrvatskoj ili... Hrvatska je demokratska europska država i to mora biti. Ako je to, onda se ne mogu događati stvari kakve su se dogodile u Splitu. Nije ovo prvi put da se to događa. Valja postaviti pitanje kako se to moglo dogoditi, našli bismo odgovornost politike, škole, medija, crkve... Mnogi su odgovorni, a sad smo odjednom angažirali sva sredstva represije, kao da je u pitanju skupina koja ruši državu. Država se ruši tamo gdje je slaba, o tome treba govoriti. Zakazalo je i civilno društvo’, kaže Galić.

Nije očekivao, navodi, da će Plenković Hrvatsku vraćati u prošlost i probleme koje je još Franjo Tuđman riješio na prihvatljiv način, kada je današnju Hrvatsku formulirao kao državu koja ima prošlost i odvojio je od ustaške Hrvatske, i u Ustavu koji je sam pisao.

‘Meni je teško razumljivo da se Hrvatsku vraća tamo gdje joj nije mjesto, gdje nikad ne bi bila priznata da je koristila ikakvu poveznicu s ustaškom državom’, govori.

‘Hrvatska ne bi bila priznata da se borba vodila pod parolom 'za dom spremni'’, zaključuje Galić.