Dodao je kako ne vjeruje da će na izvanrednoj saborskoj sjednici, zakazanoj za 8. rujna, biti raspušten Hrvatski sabor radi raspisivanja parlamentarnih izbora.

Novinare je zanimalo nije li se požurilo sa izborima kako bi se datum poklopio s objavom podataka o rastu BDP-a u trećem kvartalu. Milanović je, međutim, pojasnio kako će podaci za treći kvartal biti objavljeni, koliko je poznato, tek 27. ili 28. studenog. 'Dakle, možemo i prije na izbore. Koliko znam, preliminarni podaci na početku trećeg kvartala pokazuju još bolje rezultate: naime, od 2009. do danas imamo najniži deficit, oko sedam milijardi kuna koliko u cijelosti odlazi na kamate, što znači da imamo primarni suficit', istaknuo je.

Premijer Milanović u pratnji ministara Branka Grčića Borisa Lalovca i Darka Lorencina posjetio je splitsku gradsku upravu, u kojoj su dulje od sat vremena iza zatvorenih vrata razgovarali s gradonačelnikom Ivom Baldasarom i njegovim suradnicima.

'Došli smo u grad koji raste i napreduje, što zbog dobrog rada gradske vlasti, što zbog okolnosti, a što zbog dobre suradnje s Vladom. Osjeća se poduzetni duh ljudi i stvari idu naprijed. Split je nadišao sebe i svoje demone i danas je među boljim gradovima u Hrvatskoj, da se netko ne uvrijedi', kazao je Milanović.

Na ulasku u zgradu Banovine premijera i ministre dočekao je pljesak zaposlenika, a nakon sastanka cijela je svita krenula u obilazak grada. Posebnu pažnju privlači ministar Boris Lalovac, a građani ga pozdravljaju s: 'Evo nama našeg hajdukovca!' On, međutim, novinarima nije htio davati nikakve izjave. Navodno će s rješenjem za franak izaći u javnost za dva do tri dana.

I premijer Zoran Milanović nije htio otkrivati detalje oko konverzije kredita u 'švicarcima', ali je istaknuo da će podaci biti poznati vrlo, vrlo brzo.

Na pitanje kako komentira poruke banaka da je rješenje za probleme s kreditima u 'švicarcima' socijalno neosjetljivo te da se njime pogoduje bogatima, Milanović je odgovorio: 'Što su čekali, sad su se našli pametovati. To nije istina, ovim potezom pomoći će se srednjem i malo višem sloju koji je pritisnut teretom kredita. Uvijek će biti nezadovoljnih, ali ovaj put malo manje nego prije.' Napomenuo je da nije riječ o poljskom modelu, već o hrvatskom modelu jer se njime, kako je rekao, rješavaju hrvatski problemi.

'Vodimo pritom računa o tome da ni banke ne pate jer i one imaju svoje investitore koji moraju nešto zaraditi. Tu je tanka crta, a najlakše je biti galamdžija protiv banaka. Uglavnom, ide se na konverziju, a iznenađeni će biti oni koji imaju kredite u eurima i moći će biti mirni jer za njihove kredite jamči Hrvatska narodna banka braneći tečaj eura i ima solidne devizne rezerve', naglasio je.

Kad je u pitanju spor sa susjednom BiH oko izvoza mlijeka u EU, Milanović je rekao da nije u pitanju zabrana, već hrvatska intervencija da se provjeri tehnička kvaliteta mljekara koje su dobile dozvolu za izvoz u Europsku uniju, no taj izvoz primarno završava u Hrvatskoj.

'BiH ima pravo na preferencijalni izvoz, ali ima i obveze: dužan je Hrvatskoj dati tradicijske kvote trgovine, dakle ono što su hrvatske tvrtke izvozile u BiH prije ulaska u EU, a BiH to već godinu dana stručno zavlači i vrijeme je da se to kaže', rekao je Milanović. Naglasio je da je hrvatski cilj prosperitet Bosne i Hercegovine, posebno zbog Hrvata koji tamo žive. 'Budući da imaju prava, moraju poštovati i obaveze', zaključio je.