Ruski satelit Kosmos 2612 izveo je neuobičajeno blizak prolazak pokraj satelita ICEYE-X36, kojim se koristi komercijalna tvrtka ICEYE registrirana u SAD-u. Događaj je izazvao zabrinutost među stručnjacima za svemirsku sigurnost zbog mogućnosti da Rusija razvija nove načine nadzora i ugrožavanja satelita koji su važni za zapadne zemlje i Ukrajinu.

Prema javno dostupnim podacima o praćenju satelita, najbliže približavanje dogodilo se oko 16.07 sati po koordiniranom svjetskom vremenu. Pojedine procjene sugeriraju da je udaljenost iznosila samo 26 metara, no tvrtka LeoLabs, koja prati objekte u orbiti, navela je da s visokim stupnjem pouzdanosti može potvrditi da su se letjelice približile na oko 500 metara.

Iako razlika između tih procjena nije zanemariva, obje upućuju na iznimno blizak susret dvaju satelita koji, prema dostupnim informacijama, nisu sudjelovali u zajednički koordiniranoj operaciji.

LeoLabs je u svojoj analizi opisao kako je ruski satelit najprije prišao letjelici ICEYE-X36 s udaljenosti od nekoliko stotina kilometara, potom izveo dodatne manevre u blizini, zadržao se ondje određeno vrijeme i naposljetku počeo udaljavati. Najnovija opažanja pokazuju da se njihove putanje ponovno razilaze.

Satelit koji Ukrajini omogućuje pogled kroz oblake

ICEYE-X36 dio je konstelacije satelita finske tvrtke ICEYE, specijalizirane za radarsko snimanje Zemljine površine. Letjelica je u orbitu lansirana 2024. godine.

Za razliku od satelita koji snimaju u vidljivom dijelu spektra, ICEYE koristi radar sa sintetičkom aperturom (SAR), a on omogućuje prikupljanje snimaka noću i tijekom loših vremenskih uvjeta, uključujući oblake i gust dim.

Takve su snimke osobito korisne u ratnim uvjetima jer omogućuju praćenje vojnih položaja, kretanja i infrastrukture neovisno o vidljivosti, stoga se ukrajinske vlasti već godinama služe satelitskim snimkama ICEYE-a, uključujući vojne potrebe.

Ruski satelit izveo niz preciznih manevara

Kosmos 2612 jedan je od šest satelita koje je ruska vojska lansirala raketom Sojuz-2.1b 17. travnja ove godine. Njihova točna namjena i konfiguracija nisu službeno potvrđene, ali stručnjaci smatraju da bi mogli pripadati kategoriji takozvanih inspekcijskih satelita, sposobnih približavati se drugim objektima u orbiti.

Prema analizi Claytona Swopea iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) i istraživačice Chantal Li, Kosmos 2612 je tijekom više tjedana izvodio manevre kojima se usklađivao s orbitom letjelice ICEYE-X36. Početkom listopada ponovno je zauzeo gotovo jednaku orbitalnu visinu i ravninu kao komercijalni satelit.

Astronom Jonathan McDowell upozorio je da je riječ o vrlo neobičnom slučaju: prema njegovim saznanjima, ovo bi moglo biti prvo takvo približavanje dvaju aktivnih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, pri čemu vlasnik jedne letjelice nije dao odobrenje za to.

Adam Marsh iz LeoLabsa opisao je taj događaj kao najnapredniju i potencijalno najopasniju nekontroliranu operaciju približavanja svemirskih letjelica koju je njegova organizacija dosad promatrala.

Izviđanje, zastrašivanje ili priprema za napad?

Za sada nije poznato što je Rusija željela postići približavanjem satelitu ICEYE-X36. Među mogućim objašnjenjima su prikupljanje obavještajnih podataka, demonstracija sposobnosti i pokušaj ometanja rada letjelice.

Satelit koji se približi drugome može prikupljati slike i podatke o njegovoj opremi, sposobnostima i načinu rada, a takve informacije potencijalnom protivniku mogu pomoći u prepoznavanju slabosti sustava.

Navode se i ozbiljniji scenariji: satelit koji može precizno manevrirati u blizini drugog objekta potencijalno bi mogao ometati njegove komunikacije, oštetiti senzore ili solarne panele, pa čak i fizički promijeniti njegovu putanju. Takve mogućnosti ne znače da se išta od toga dogodilo u ovom slučaju.

Swope iz CSIS-a rekao je za američki portal The War Zone da je moguće samo nagađati o svrsi operacije – od pokušaja zastrašivanja do namjernog oštećenja ili sabotaže satelita registriranog u SAD-u.

Zašto i sam pritisak u svemiru može biti problem

Čak i ako ne dođe do izravnog napada, blisko praćenje može imati praktične posljedice. Operator bi tako mogao biti prisiljen promijeniti orbitu da bi smanjio rizik od sudara ili pokušaja ometanja.

Takvi manevri troše ograničene zalihe goriva kojima sateliti raspolažu nakon lansiranja, a veća potrošnja može skratiti njihov operativni vijek i smanjiti vrijeme tijekom kojeg mogu kvalitetno prikupljati podatke.

Američki dužnosnici već godinama upozoravaju na dvojnu namjenu ruskih inspekcijskih satelita, koji se predstavljaju kao letjelice namijenjene provjeri i nadzoru drugih objekata u orbiti, ali bi njihove sposobnosti mogle biti iskorištene i za vojne operacije.

Stručnjaci upozoravaju da je svemirske incidente teško pripisati određenom počinitelju, osobito kada ne dođe do trajnog oštećenja. Zbog toga sama činjenica da je došlo do tolikog približavanja ne dokazuje neprijateljsku namjeru.