Slovenska vlada u četvrtak je priopćila da je za utvrđivanje granice s Hrvatskom relevantno stanje zatečeno na dan osamostaljenja obiju država 25. lipnja 1991., podsjećajući da su i Hrvatska i Slovenija nekadašnju međurepubličku granicu priznale kao međudržavnu u svojim izjavama prilikom proglašenja neovisnosti
Takav je zaključak vlada donijela na redovnoj sjednici u obliku pisanog odgovora kontroverznom parlamentarnom zastupniku Zmagi Jelinčiču koji često osporava 'administrativne' granice u bivšoj SFRJ, pa je nedavno slovenskoj vladi predložio iniciranje 'referenduma o cjelovitosti Slovenskog primorja', na kojemu bi se birači u Istri i Slovenskom primorju izjašnjavali u kojoj državi žele živjeti.
'Donošenjem temeljne ustavne povelje 25. lipnja 1991. Slovenija je među ostalim odredila da je njezina državna granica s Hrvatskom dotadašnja međurepublička granica u okviru SFRJ', navela je u pisanom odgovoru na zastupničko pitanje Jelinčiča slovenska vlada.
Načelo poštivanja nekadašnjih republičkih granica po načelu uti possidetis juris kasnije je u svojem mišljenju potvrdila i Badinterova komisija za bivšu Jugoslaviju, navodi slovenska vlada.
Uz to, u odgovoru na Jelinčičevo pitanje, tvrdi se da je Memorandum o Piranskom zaljevu što ga je prije 15-ak godina razmatrao slovenski parlament sročen u duhu poštovanja načela Badinterove komisije.
'Da će poštivati stanje na granici od 25. lipnja 1991. godine vlade Slovenije i Hrvatske obvezale su se i potpisivanjem zajedničke izjave o izbjegavanju incidenata 10. lipnja 2005. na Brijunima. Isto je potvrđeno i u zaključku slovenskog parlamenta o zaštiti slovenskih interesa uz ulazak Hrvatske u NATO od 18. veljače 2009. godine. Iz toga proizlazi da je Slovenija kao pravna država privržena poštivanju svojih temeljnih ustavnih akata i načela međunarodnoga prava', zaključuje se u pismenom odgovoru slovenske vlade.
