U jeku geopolitičkih napetosti, proširenje na zapadni Balkan je strateški interes Europske unije, ali koliko je tu EU jaka u usporedbi s ruskim utjecajem? Upravo je to bila tema HRT-ove emisije 'Otvoreno' u kojoj je voditelj Branko Nađvinski svoje goste pitao koliko EU može proširiti ubrzanje primitka država kao što je Crna Gora.

Međunarodni tajnik SDP-a, Joško Klisović smatra da se ruskim nastojanjima da budu važni u jugoistočnoj Europi daje previše važnosti. Složio se da Moskva u regiji ima snažan poslovni i energetski utjecaj, pošto su 'vlasnici nekoliko rafinerija u BiH te u Srbiji de facto vlasnici NIS-a kao i glavnog operatera plina'. Ipak, ne vjeruje da je politički utjecaj toliko snažan koliko mislimo. Barem kad je posrijedi Podgorica.

'U Crnoj Gori sigurno nije. To je recimo bio jedan od uvjeta Crnoj Gori, da kada je pregovarala s NATO-om prije ulaska u EU, da se ruski utjecaj minimizira, da ga više nema, pogotovo u onom obavještajnom i sigurnosnom aspektu suradnje koji je postojao nekad prije (...) Rusija nema tog utjecaja kojeg mi mislimo da ima i Rusija ne može utjecati na način na koji ljudi misle, a EU ima mehanizme pomoći državama kandidatima da se odmaknu od tog utjecaja', smatra Klisović.

Zovko: EU mora riješiti ključne ideološke prijepore

S njime se doduše ne slaže eurozastupnica iz redova HDZ-a, Željana Zovko koja smatra da je utjecaj Moskve prisutan, maligan i ima utjecaj na političke i sigurnosne procese.

'Ukoliko se Europa snažno ne fokusira na rješavanje ključnih ideoloških prijepora koje vidimo i jedne katarze kojom se dižu tenzije. To je ono što se u proteklim godinama nije rješavalo, nema nekih naučenih lekcija, izvješća u Parlamentu se nisu uzimala u obzir niti su se otvarali ključni problemi', kazala je.

Ocijenila je dobrim da je premijer Plenković izbacio formulaciju o datumima ulaska bilo koje zemlje kandidatkinje u EU, iako je napomenula da je Crna Gora stvarno najbliža ulasku u zajednicu 27 zemalja. S jedne strane smatra da povjerenica za proširenje Marta Kos tu želi imati neki uspjeh u svom mandatu, a s druge strane, bilo bi to dobro i za samu Hrvatsku.

'Time se vanjska granica EU-a pomiče dalje na jugoistok, a nama se otvara jedan dodatan prostor stabilnosti, sigurnosti, intenziviranja gospodarske suradnje i dobro susjedskih odnosa, što je jako važno', rekla je Zovko.

Musić: Crna Gora mora ući u EU u sagledivom roku

Da EU shvaća da se mora proširiti kako ne bi nikoga ostavila kao plijen akterima s istoka, slaže se i politički analitičar Aleksandar Musić. Međutim, upozorava da je susjedna nam zemlja u kompleksnoj situaciju gdje se svašta krije pod krinkom 'europskog'.

'Ona civilizacijski pripada Europi, a ogromna većina građana Crne Gore je za Europu, ali time politika, ideologija, specijalni interesi, različiti kapilarni trendovi, hibridni nasrtaji unutar same države ne prestaju', upozorio je.

Zanimljivo, naveo je i da neki crnogorski političari koji su prije lobirali za Rusiju sada igraju za europsku stranu te je ocijenio da je Plenković situaciju oko te zemlje odigrao diplomatski prilično vješte. Konkretno, nije se dao navući u žešće tonove, a pritom je sačuvao hrvatsku poziciju.

'U isto vrijeme Merz (njemački kancelar op.a) s jedne strane mora poštovati Hrvatsku kao državu članicu EU-a, a s druge strane ima i određenu odgovornost prema europskom kontinentu kao takvom koji u sagledivom roku mora uključiti i Crnu Goru', ustvrdio je.