Rusija je u industrijskom kompleksu Alabuga u Tatarstanu, uz pomoć kineske opreme i tehnologije, uspostavila proizvodne kapacitete za više od 3000 jurišnih dronova tipa Šahid mjesečno, navodi se u izvješću američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS)
Prema pisanju portala Defense Express od 19. listopada, koji se poziva na istraživanje CSIS-a, kineske tvrtke Rusiji su tijekom 2024. isporučivale ključne komponente i proizvodnu opremu potrebnu za povećanje proizvodnje bespilotnih letjelica Geran-2, ruske inačice iranskih dronova Šahid, prenosi U24.
Kineska pomoć obuhvaćala je industrijsku opremu, dijelove za motore, baterije i tehnologiju za navigacijske sustave. Time je Moskva mogla dodatno razvijati domaću proizvodnju, umjesto da se oslanja isključivo na uvoz potpuno sastavljenih letjelica.
vezane vijesti
Stotine tisuća dijelova i tisuće baterija
Prema podacima navedenima u istraživanju, kineske tvrtke Rusiji su tijekom 2024. isporučile više od 685.000 komponenti namijenjenih motorima dronova Šahid, ukupne procijenjene vrijednosti oko 900.000 dolara. Rusija je navodno dobila i 7800 litij-ionskih baterija koje se koriste u proizvodnom procesu.
Pomoć se nije ograničavala na pojedinačne dijelove. Kineski dobavljači osigurali su i industrijsku proizvodnu liniju za izradu konstrukcija bespilotnih letjelica dugog dometa. Takva oprema omogućila je Rusiji da proširi vlastite proizvodne kapacitete i smanji ovisnost o gotovim dronovima iz inozemstva.
U izvješću se navodi i da su kineske vlasti olakšavale povezivanje ruskih obrambenih tvrtki s kineskim industrijskim partnerima, čime su se uspostavljali dobavni lanci potrebni za proizvodni program u Alabugi.
Kineska tehnologija za navigaciju unatoč elektroničkom ometanju
Kineska pomoć navodno je obuhvatila i razvoj navigacijskih sustava koji bi trebali omogućiti dronovima djelovanje u uvjetima elektroničkog ratovanja, kada protivnička strana pokušava ometati njihove signale.
Ruski inženjeri koristili su se istraživanjima Pekinškog instituta za tehnologiju mikroelektronike pri razvoju antena otpornih na ometanje za dronove tipa Šahid. Kineski proizvođač Harxon također je isporučivao satelitske navigacijske antene koje su, prema navodima izvješća, pri izvozu bile deklarirane kao poljoprivredni proizvodi.
Defense Express pritom upozorava na važno ograničenje dostupnih podataka: istraživanje CSIS-a dokumentira kineske isporuke tijekom 2024. godine, ali samo po sebi ne potvrđuje je li se takva pomoć nastavila ili prestala tijekom 2023. te razdoblja od 2025. do 2026. godine.
Prema navodima tog portala, Alabuga trenutačno ima kapacitet proizvodnje više od 3000 dronova Šahid na benzinski pogon mjesečno, uz dodatnih više od 3500 mlaznih dronova Geran-4 i Geran-5. Te brojke odnose se na procijenjene proizvodne kapacitete, a ne na neovisno potvrđenu mjesečnu proizvodnju.
Kina povezana i s proizvodnjom ruskih raketa Orešnik
Kineska industrijska i tehnološka podrška Rusiji spominje se i u kontekstu proizvodnje balističkih projektila. U siječnju 2026. pojavila su se izvješća prema kojima kineski precizni strojevi i tehnologija s dvojnom namjenom pomažu ruskoj proizvodnji raketa Orešnik, sposobnih nositi nuklearne bojeve glave.
Vrijednost kineskih isporuka strojeva i druge robe s dvojnom namjenom Rusiji procijenjena je na približno 10,3 milijarde dolara. Među primateljima opreme navodi se i tvornica Votkinsk, u kojoj se proizvode rakete Orešnik i Iskander-M.
Tehnologija s dvojnom namjenom obuhvaća proizvode koji se mogu koristiti u civilnoj industriji, ali i u vojne svrhe. Upravo zbog takve mogućnosti njihova uporaba i izvoz predstavljaju važan dio rasprava o kineskoj potpori ruskoj vojnoj industriji.
