Kanadska policija obustavila je spasilačku akciju potrage za njima. Vjeruje se da su propali kroz neuobičajeno tanak led za ovo doba godine.

Marc Cornelissen, utemeljitelj Cold Factsa, udruge koja pomaže znanstvena istraživanja polarnih područja, prošli se utorak preko voicemaila šalio na račun problema u kojima su se on i njegov suradnik našli.

U poruci je opisao kako je s kolegom Philipom de Room dan skijanja po kanadskom Arktiku okončao u gaćama.

'Drago mi je da nemate slike nas na ledu', rekao je smijući se. 'No to je bio jedini način da se nosimo s vrućinom', dodao je.

U nastavku poruke znanstvenici su najavili će do otoka Bathurst možda morati ići zaobilaznim putem jer se čini da je led pred njima tanak.

Ova poruka pokazala se tragično proročanskom. Sljedećeg dana pripadnici Royal Canadian Mounted Policea u Resolute Bayu primili su hitan poziv upomoć s lokacije od oko 200 kilometara južno od Bathursta.

Pilot koji je nešto kasnije nadletio identificirano područje, na ledu je vidio samo opremu i psa za vuču saonica.

Budući da nisu pronađeni nikakvi drugi tragovi, akcija spašavanja je u petak obustavljena.

Klimatski modeli na kojima su, među ostalima, radila dvojica iskusnih nizozemskih istražitelja pokazuju da će područja koja su istraživali – kanadski Arktik i Grenland biti posljednja utočišta ljetnog arktičkog leda u svijetu koji se ubrzano zagrijava.

U svojoj posljednjoj poruci prije uzbune Cornelissen je rekao: 'Mislimo da vidimo tanak led pred nama što je vrlo interesantno pa ćemo malo detaljnije istražiti ako budemo mogli.'

Pas Kimnik, koji je vjerno služio dvojcu znanstvenika i štitio ih od napada polarnih medvjeda je spašen. Osim što je malo izgladnio, uglavnom je dobro. Potraga za tijelima nestalih Nizozemaca će se nastaviti.

Kanadski arktički led ubrzano se otapa od 2005. godine.

'Arktik se zagrijava brže od svih drugih dijelova na Zemlji', rekla je Stephanie Pfirman, profesorica ekologije na Barnard Collegeu.

Misija je organizacije Cold Facts prikupljanje podataka za znanstvenike koji analiziraju utjecaj klimatskih promjena na arktički led.

Otapanje leda na Arktiku proces je koji se ubrzava poput lavine. Svake godine u ljetnim mjesecima površina pod ledom sve se više smanjuje. Na taj način smanjuje se i bijela površina koja reflektira zrake sunca, a otvara se sve veća tamna morska površina koja upija veće količine topline. U tom začaranom krugu površine pod trajnim arktičkim ledom svako se desetljeće smanje za devet posto, a NASA predviđa da bi bijeli pokrov mogao potpuno nestati do kraja stoljeća.