'Ja sam imao podatke, znalo se za početak napada. To je prvi zadatak svakog vojnika, da se gađa glavni štab. Kao što ste i učinili, prvi vatreni udar je bio po glavnom štabu', kazao je Mrkšić.

Mrkšić, koji je u svibnju 1995. postavljen za zapovjednika vojske tzv. RSK, rekao je da je primao naredbe od njezina predsjednika Milana Martića

Na pitanje Gotovinina odvjetnika Luke Mišetića od koga je Martić primao naredbe, Mrkšić je odgovorio da su 'postojali opći ciljevi koje je nametnuo predsjednik Slobodan Milošević koji je imao autoritet nad svim srpskim teritorijima'.

'Ja sam imao zadaću promijeniti svijest vodstva tzv. RSK jačanjem vojske i zajedničkim nastupom, jedinstvom MUP-a i vojske i ukidanjem nekih paravojnih postrojbi koje su radile probleme', kazao je svjedok.

Na pitanje zašto je vojska tzv. RSK sudjelovala u vježbi za evakuaciju u srpnju 1995. i zašto je to prenosila krajinska televizija, Mrkšić je rekao da se očekivao napad i da je civile trebalo premjestiti u zaštićenija područja. On je dao upute zapovjednicima da u slučaju prodora hrvatskih snaga izvrše protuudare i maknu stanovništvo.
Također je potvrdio da su izdane naredbe za pripremu premještaja dokumentacije i spaljivanje jednog njezina dijela, kao i za pripremu premještaja glavnog štaba, što je trebalo biti dovršeno 3. kolovoza do 20 sati.

Mrkšić je rekao da je očekivao napade Hrvatske vojske iz sjevernog sektora, ali da nije očekivao da će glavno djelovanje HV-a biti na pravcu Grahovo-Strmica-Knin.

Nakon pada Bosanskog Grahova u srpnju 1995. ljudi su počeli napuštati tzv. RSK jer se očekivao napad Hrvatske vojske iako se preko televizije pozivalo stanovništvo da ne napušta teritorij, rekao je Mrkšić i dodao:

'Elita je počela bježati, tatini sinovi počeli su prvi napuštati RSK.' Da bi spriječio bježanje, predložio je vrhovnom obrambenom vijeću 30. srpnja 1995. da se izda uredba o uspostavi ad hoc vojnih sudova koji bi imali mogućnost izricanja smrtne kazne, a sve kako bi se spriječilo napuštanje teritorija, rekao je također.

Potvrdio je da je starije stanovništvo koje nije bilo u sastavu vojske uključeno u vojne teritorijalne postrojbe.

Pokušalo se spriječiti spajanje snaga generala Gotovine i snaga specijalne policije Mladena Markača da napadnu iz Gračaca prema Otriću, kazao je svjedok objasnivši da je Otrić bio važan jer je trebalo spasiti narod. 'Vođe su odlučile da narod treba otići u dubinu teritorija zbog svoje sigurnosti', rekao je.

Svjedok je također rekao da je htio vratiti crte bojišnice na Dinari na pozicije kakve su bile sredinom 1994. godine. Na pitanje jesu li se one mogle vratiti, a da se hrvatske snage ne istjeraju s Dinare i Grahova, Mršić je rekao da 'nije cilj bila pobjeda nad Hrvatskom, nego stabiliziranje fronte da bi mogli pribjeći varijanti suživota'.

Mrkšić je počeo svjedočiti u srijedu. Prvo je odbio poziv obrane za svjedočenjem, pa mu je sudsko vijeće izdalo obavezujući nalog. Sudsko vijeće izašlo je u susret Mrkšiću i u četvrtak je stigao njegov odvjetnik Vladimir Domazet. Predsjedavajući sudac Alphons Orie rekao je da je to iznimka budući da je opće pravilo da svjedok dolazi na sud bez odvjetnika.

Orie je i drugog dana svjedočenja morao prekidati Mrkšićev iskaz kako bi ga upozorio da sporije govori zbog prevoditelja i daje konkretnije odgovore na pitanja, na što je svjedok odgovorio da je 'teško to držati u sebi 15 godina'.

Mile Mrkšić je bivši general JNA i bivši zapovjednik tzv. krajinske vojske koji je 5. svibnja pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora zbog pomaganja u ubojstvu 194 Hrvata na poljoprivrednom dobru Ovčari u blizini Vukovara u studenome 1991. godine. Zadržan je u pritvoru u kojem je dosad proveo nešto više od četiri godine i u kojem čeka prebacivanje na odsluženje zatvorske kazne.