NIJEMCI ANALIZIRAJU

'Hrvatska vlada neće preživjeti, ali političari će nešto naučiti'

13.05.2016 u 07:00

Bionic
Reading

Zaklada Konrad Adenauer, bliska njemačkim demokršćanima, objavila je analizu prvih sto dana vlade Tihomira Oreškovića. U tekstu koji potpisuje voditelj ureda zaklade u Hrvatskoj, dr. Michael A. Lange ističe se da nova Vlada RH još nije uspjela pokrenuti reformske procese te da pojedinačne reformske prijedloge nekih ministara blokira zapravo sama vladajuća većina

Na početku analitičkog teksta Zaklade Konrad Adenauer, naslovljenog ‘Prvih sto dana nove hrvatske Vlade’, podsjeća se kako su parlamentarni izbori održani 8. studenog, a Vlada je izglasana u Saboru 22. siječnja. Ističe se da u Vladi ‘izostaje usuglašeno, kooperativno djelovanje’ te da se dosad većinom bavila ispunjavanjem direktiva Europske unije, a nije provodila vlastitu reformsku politiku. Povrh toga, reformske ideje koje dolaze iz Vlade međusobno blokiraju koalicijski partneri pa se navodi da je ‘popularnu ideju HDZ-a o tisuću eura za svako novorođenče’ Most proglasio ‘financijski neodrživom’. Ne govori se ni o rješenjima za 320 tisuća hrvatskih građana kojima su blokirani računi, a ministar zdravstva Dario Nakić je ‘umjesto reformi najavio poskupljenje dopunskog osiguranja’.

Zaustavljeni su i neki reformski prijedlozi ministrice uprave Dubravke Jurline Alibegović, kao i ideja da se smanji broj ministarstava, navodi Zaklada Konrad Adenauer u prilično kritički intoniranoj analizi, što je naročito znakovito ako se zna da je ova zaklada blisko surađivala s HDZ-om u pripremama pred parlamentarne izbore. Konstatira se da je bilanca uspjeha Vlade slaba te se kao pozitivni primjeri među ministrima navode inoministar Miro Kovač i ministar financija Zdravko Marić.

Kao jedan od simptoma nefunkcionalnosti Vlade spominje se imenovanje novog šefa tajne službe SOA, u vezi čega su posve ignorirani prijedlozi predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka. Smatra se da je imenovanjem Danijela Markića premijer Orešković htio pokazati da je neovisan od onih koji su ga doveli na tu poziciju, a i da se predsjednica Kolinda Grabar Kitarović tako distancirala od Karamarka. Podsjeća se i kako su Orešković i Most blokirali imenovanje Milijana Brkića ministrom branitelja te da se Orešković oteo kontroli HDZ-a i odbija se ograničiti isključivo na ekonomske teme, što mu Karamarko javno poručuje. Zaklada Konrad Adenauer zaključuje da se unutar vlasti ‘vodi borba za utjecaj i podršku’.

U analizi se spominju i unutarstranački izbori u HDZ-u, SDP-u, HSS-u i HNS-u, a u vezi prvih zaključuje se kako su Milijan Brkić i Tomislav Čuljak pokušali u tijela stranke ubaciti što više svojih ljudi pa se tako, primjerice, šefa zagrebačkog HDZ-a Andriju Mikulića opisuje kao Brkićevog čovjeka. Iznenađujuća je pak bila pobjeda Kreše Beljaka u borbi za poziciju predsjednika HSS-a, koji smatra da koalicija s HDZ-om nije bila najbolja ideja za njegovu stranku, te se dodaje kako je u Samoboru - u kojemu je Beljak gradonačelnik - HSS u koaliciji sa SDP-om.

U devetostraničnoj analizi posvećeno je prostora i mogućem preslagivanju vladajuće koalicije pa su pedantni Nijemci uvrstili i tablice s brojem zastupnika koje u Saboru imaju pojedine stranke odnosno koalicije, zaključujući da su novi izbori realnija opcija.

Zaklada Konrad Adenauer zaključuje da trenutni odnosi moći između različitih političkih aktera ovise ponajviše o postizanju funkcionalnog dogovora između stranaka vladajuće koalicije te pozivaju vladajuću većinu da se ‘iskaže u postizanju bolje budućnosti za građane’ koji će ih ‘procijeniti po njihovim rezultatima’. Izražava se sumnja u to hoće li vladajući izdržati zajedno do kraja mandata te napominje da ‘politički analitičari šanse za preživljavanje ove Vlade smatraju malima’.

Kao potencijalna pozitivna posljedica aktualne situacije u Hrvatskoj smatra se mogućnost učenja političkih aktera o važnosti konsenzusa za uspješno vladanje i koalicijsku suradnju.