U Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije u srijedu je, prije upućivanja u javno savjetovanje, predstavljen nacrt novog Zakona o zaštiti zraka, a jedan od ključnih ciljeva jest postizanje novih standarda kvalitete zraka od 2030.
Novim Zakonom o zaštiti zraka hrvatsko se zakonodavstvo usklađuje s novom Direktivom EU-a o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu, u okviru europskih ciljeva smanjenja onečišćenja.
"Jedan od ključnih ciljeva jest postizanje novih standarda kvalitete zraka od 2030. godine, uz strože granične vrijednosti za onečišćujuće tvari, među kojima su lebdeće čestice PM2,5 i PM10 te dušikov dioksid", rekao je na konferenciji za novinare ravnatelj Uprave za klimatsku tranziciju Mario Stipetić.
vezane vijesti
Zakonom se predviđa unaprjeđenje sustava praćenja, procjenjivanja i modeliranja kvalitete zraka, jasnije definiranje nadležnosti i odgovornosti te učinkovitije planiranje mjera ondje gdje su utvrđena prekoračenja graničnih vrijednosti.
Među važnim novinama su uspostava superlokacija za praćenje kvalitete zraka, unaprjeđenje informiranja građana u slučaju izvanrednih događaja i velikih nesreća, poput požara, te uvođenje novih registara emisija iz malih kućnih ložišta i necestovnih pokretnih strojeva.
Uređuju se i pitanja pristupa pravosuđu, naknade štete za narušavanje zdravlja uzrokovano kršenjem propisa Europske unije o kvaliteti zraka te prekršajne odgovornosti.
Modernizacijski fond za ulaganja u energetsku i klimatsku tranziciju
U Ministarstvu je, prije upućivanja u javno savjetovanje, predstavljen i prijedlog Uredbe o provedbi Modernizacijskog fonda u RH kojom se detaljnije uređuju postupci odabira ulaganja, programa i projekata, rokovi i način dostave prijedloga ulaganja, način ostvarivanja prihoda.
Taj Fond namijenjen je potpori državama članicama, među kojima je i Hrvatska, u modernizaciji energetskih sustava, povećanju energetske učinkovitosti i ostvarivanju ciljeva klimatske tranzicije.
Novom Uredbom preciziraju se nadležnosti i postupci provedbe Modernizacijskog fonda u Hrvatskoj te se nacionalni okvir usklađuje s promjenama europskih pravila i nacionalnog zakonodavstva.
Predstavljeno je i Ugljično certificiranje, naime, certificiranje ugljika omogućuje da se klimatski doprinos poljoprivrednika više ne promatra samo kao dobra okolišna praksa, nego kao mjerljiv, provjerljiv i certificiran rezultat.
Za hrvatskog poljoprivrednika to potencijalno znači da aktivnost kojom povećava skladištenje ugljika u tlu može dobiti formalno priznatu vrijednost, ali tek kada je učinak dokazan prema zajedničkoj metodologiji i neovisno verificiran. Certificiranje ugljika pritom nije zamjena za smanjenje emisija niti dio EU ETS-a, nego dobrovoljni okvir koji treba osigurati vjerodostojnost takvih klimatskih rezultata.
Certificiranje otvara i mogućnost ekonomskog vrednovanja klimatskog učinka. Poljoprivrednik koji primjenom odgovarajućih praksi ostvari dodatno i dokazivo uklanjanje ugljika, nakon mjerenja, neovisne verifikacije i certifikacije, može ostvareni učinak pretvoriti u certificirane jedinice koje se, u skladu s pravilima certifikacijske sheme i tržišta, mogu ponuditi zainteresiranim kupcima. Time skladištenje ugljika u poljoprivrednom tlu, osim okolišne koristi, potencijalno postaje i dodatni izvor vrijednosti za poljoprivredno gospodarstvo.
Jasnija pravila za korištenje donacija i vlastitih prihoda
U Ministarstvu je, prije upućivanja u javno savjetovanje, predstavljen i Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda kojim se uspostavljaju jedinstvena pravila za korištenje tih sredstava kod proračunskih korisnika u nadležnosti Ministarstva.
"Pravilnik se odnosi na javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, Institut za vode 'Josip Juraj Strossmayer' i Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ)", rekla je glavna tajnica Martina Horvatić.
Objasnila je kako je dosadašnji propis uređivao to područje samo za javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, zbog čega se novim pravilnikom pravila proširuju na sve navedene proračunske korisnike.
Cilj je osigurati jasno definirana pravila za ostvarivanje i korištenje nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda, odgovornije i transparentnije poslovanje te učinkovitiji nadzor Ministarstva nad korištenjem sredstava.
