S obzirom na to da se radi o novoj metodologiji, nije moguća usporedba s rezultatima Indeksa percepcije korupcije prethodnih godina. Međutim, prosječna ocjena koju je ostvarilo 27 zemalja Europske unije je 63,6, a s rezultatom 46 Hrvatska je daleko ispod EU prosjeka – lošiju ocjenu imaju samo Rumunjska, Italija, Bugarska i Grčka.

IPK ne mjeri broj slučajeva korupcije s kojima se susreću građani, niti korumpiranost nekog specifičnog sektora, već predstavlja percepciju o korumpiranosti javnih dužnosnika i službenika poslovnih ljudi, analitičara i savjetnika vlada i međunarodnih institucija. Pojedini sudski procesi ili skandali stoga imaju malo utjecaja na indeks.

'Ako želi suzbiti korupciju na razinu koja neće ugrožavati poštenu tržišnu utakmicu i daljnji razvoj u svim segmentima društva vlasti moraju uključiti antikorupcijske mjere u sve postupke donošenja odluka i povećati otvorenost i odgovornost tijela javne vlasti prema građanima, uz primjenu preglednih procedura u radu tijela javne vlasti', poručili su iz Transparency Internationala Hrvatska.

Istaknuli su kako je potrebno regulirati aktivnosti lobiranja, a javnu potrošnju i javno ugovaranje podvrgnuti snažnijoj kontroli.

Hrvatska je bila obuhvaćena u ukupno osam istraživanja, uz raspon ocjena od 32 do 54. Pri ocjenjivanju Hrvatske korištena su istraživanja za 2011. koja su proveli Economist Intelligence Unit (ocjena 47), nevladina udruga Freedom House (50), Global Insights (nekadašnji Svjetski centar za istraživanje tržišta - World Market Research Centre) (54), Indeks transformacije zaklade Bertelsman (Bertelsman Transformation Index) (53), Svjetski izvještaj o konkurentnosti Instituta za razvoj upravljanja (Institute for Management Development) (35), istraživanje Political Risks Services (41), Svjetski projekt o pravosuđu (World Justice Project) (47) i Globalni izvještaj o konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (World Economic Forum) (32). Ova istraživanja provođena su uglavnom od rujna 2011. do listopada 2012. godine.

Ova istraživanja mjere percepciju o korumpiranosti svih razina rada tijela javne vlasti kroz mišljenja stručnjaka, predstavnika institucija i poslovnih ljudi. U 2012. je na taj način ocijenjeno 176 zemalja, koje su morale biti uključene u najmanje tri istraživanja. Istraživanja ocjenjuju koliko pravni okvir u nekoj zemlji onemogućava korupciju, koliko su pregledni i transparentni procesi izdavanja dokumenata u tijelima javne vlasti, postoje li jasne procedure i sustav nadzora kada se radi o raspodjeli i korištenju javnih sredstava; zloupotrebljavaju li dužnosnici javna sredstva u privatne ili stranačke svrhe; kolika je vjerojatnost da će javni dužnosnici i službenici koji zloupotrebljavaju svoj položaj biti procesuirani, odnosno kažnjeni; postoje li fondovi za čije korištenje nitko ne polaže račune; je li uobičajeno plaćati mito kako bi se dobili poslovi ili stekle povlastice; imenuje li Vlada veliki broj dužnosnika izravno

Rezultate istraživanja pogledajte ovdje.