Ministar je tom prilikom kazao da u ovom trenutku imamo projekte na razini države, ali i neke regionalne, vrednije od 10 milijuna eura. Podržavaju i niz manjih projekata. Riječ je o projektima u kojima Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sudjeluje u sufinanciranju pripreme, a tu su i veliki infrastrukturni projekti u prometu.

'Najveći udio u predviđenim projektima imat će željeznice s obnovom pravaca na europskim koridorima 5b i 10. od Rijeke prema Mađarskoj i koridor koji ide preko slovenske granice preko Zagreba do granice sa Srbijom. Samo projekti u prometu i zelenim tehnologijama bit će teški više od šest milijardi eura u narednih sedam godina', kazao je Grčić. Povući će i novac za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Nešto manje od milijardu eura otići će direktno poduzetnicima za jačanje gospodarstva u roku od sedam godina. 'Ukupna vrijednost projekata koje u ovom trenutku imamo pripremljene prelazi 550 milijuna eura', naveo je ministar.

NAJVIŠE INVESTICIJA U ŽELJEZNICE

Prije desetak dana otvoren je natječaj, nastavio je, za nadzor radova na najvećem projektu ove vlade koji se sufinancira iz EU fondova, na obnovi pruge Dugo Selo – Križevci koja će koštati 220 milijuna eura. Grčić je naglasio da slijede i veći projekti poput obnove na dionici Rijeka- Botovo gdje je tek ova vlada dogovorila pripremu ovih projekata. Kazao je da se pripremom projekata kasni pet-šest godina jer se već tada znalo da ćemo ući u EU i moći koristiti strukturne fondove. Za kašnjenje krivi HDZ. 'Pripremili smo projekte Rijeka - Botovo te druge dionice na koridoru 10 koji su vrijedni dvije milijarde eura', naveo je ministar.

Očekuje da će se ključni investicijski bum u željeznicama dogoditi kroz dvije ili tri godine. 'Ono što će se dogoditi sutra i događa se već danas su investicije u vodoopskrbne sustave. Tako već imamo raspisane natječaje za vodoopskrbne sustave Osijek i Poreč ukupno vrijedne 140 milijuna eura zahvaljujući Hrvatskim vodama', pohvalio se Grčić. Potpredsjednik Vlade je zajedno s ministrima Sinišom Hajdašem-Dončićem i Ivanom Vrdoljakom boravio u Londonu na hrvatsko-britanskom poslovnom forumu na kojem su predstavili investicijske projekte tamošnjim ulagačima. Grčić kaže da je interes izražen oko ulaganja u željeznice i luke, posebno Luku Rijeka. 'Najveći interes je izazvala monetizacija Hrvatskih autocesta i oko toga smo imali bilateralne razgovore s predstavnicima velikih financijskih kuća, točnije fondova, koji očito su suradnji s partnerima žele dati ponudu u skladu s uvjetima', otkrio je Grčić.

ISKORISTIVOST DO KRAJA GODINE

Grčić se dotaknuo i stanja s povlačenjem novca iz europskih fondova do kraja godine. 'Većina novca koji planiramo apsorbirati u 2013. godini, a to je 200 milijuna eura preostalih sredstava iz IPA plus 450 milijuna ukupne alokacije za hrvatske strukturne fondove u 2013. godine mi ćemo uspjeti ugovoriti, a dio i isplatiti', naveo je ministar. Vlada očekuje da će ove godine imati veću isplatu sredstava nego uplatu u europskih proračun. 'I u drugim zemljama se pokazalo da apsorpcija ide teže u početku, a onda kasnije tijekom financijskog razdoblja sve teže. Hrvatska će početak imati bolji nego druge zemlje jer imamo bolji kapacitet jer smo koristili IPA fondove i tu su se naši ljudi izvježbali', pohvalio se Grčić. Ali je priznao da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju izazvao dodatni teret slabašnom proračunu.

'Jako je teško to izmijeniti. Formalno gledajući, u samom proračunu mi ćemo biti u debalansu, ali kada bismo mogli procijeniti indirektne efekte svih investicija kroz infrastrukturne projekte, onda se taj efekt kompenzira. Kad vidite tu brojku od osam milijardi na rashodnoj strani, onda vidite da je zaista velik dio deficita uvjetovan europskom komponentom', objasnio je ministar Grčić..